Usporen proces priznavanja Kosova: Ad hoc djelovanje vlasti


Srijeda, 1 Oktobra 2014

newborn-kosovo

Kosovo je od proglašenja nezavisnosti priznalo nešto više od 100 država. Uz to, država je postala i članica nekoliko međunarodnih mehanizama kao što su Međunarodni monetarni fond, Svjetska Banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i sl.

Ipak, poznavaoci političkih prilika kažu da državne institucije nemaju konkretnu strategiju kako postići više priznanja i kako se učlaniti u više mehanizama.
Bivši ministar vanjskih poslova Skender Hyseni iz Demokratskog saveza Kosova, koji je do sada bio u opoziciji, navodi da je Vlada ta koja je trebala da izradi jednu takvu strategiju.
“Neshvatljivo je zašto Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova nisu aplicirali za članstvo u Savjetu Evrope. Svi uslovi za tako nešto su ispunjeni, čak ima i dovoljno glasova ukoliko dođe do glasanja“, kazao je Hyseni.
Nedostatak jedne strategije je takođe usporio i proces priznavanja, dodaje on.
“Generalna Skupština UN-a je prošla, vidjeli smo samo 3-4 sastanka predsjednice. Onoliko koliko sam mogao da pratim, radi se o jednim te istim sastancima koje je imao i ministar spoljnih poslova, čak i ja kad sam bio ministar. To govori o nedostatku jednog dugoročnog plana i strategije. Rade ad-hoc, bez sistematskog i planiranog rada“, kaže Hyseni.
On dodaje da kao građanin i kao bivši ministar ne zna koliki je tačan broj država koje su priznale Kosovo do sada.
“Ovo pitanje sam postavio nekoliko puta skupštinskom odbrou za spoljne poslove, ali nisam dobio odgovor“, kaže Hyseni.
Solomonska ostrva su inače posljednja država koja je priznala Kosovo, čime je broj priznanja, kako kažu zvaničnici, povećan na 108.
Analitičari na Kosovu kažu da je upravo trenutna politička kriza u zemlji usporila proces priznavanja, a ako se sa ovim nastavi, Kosovo rizikuje i svoj put evrointegracija.
Analitičar Halil Matoshi kaže da postoje tri faktora koja su uticala na spora priznanja nezavisnosti Kosova od strane država članica UN-a.
Prvi faktor je situacija na srednjem Istoku i u Ukrajni, drugi je ofanziva Srbije u UN-u kao i onih država koje su protiv priznanja Kosova, i treće, loša vladavina na Kosovu.
“To su razlozi zašto nema više priznanja, ali i zašto se Kosovo ne učlanjuje u druge međunarodne organizacije“, kaže Matoshi.
Zvaničnici Ministarstva spoljnih poslova u nekoliko navrata su ponavljali da će Kosovo uskoro priznati još nekoliko država, pa čak i one pet iz EU koje to do sad nisu učinile. To su Grčka, Rumunija, Španija, Slovačka i Kipar.
Takva obećanja Matoshi smatra praznim.
“Ne postoji sveobuhvatna strategija jednog društva koja bi bila politički organizovana, a kako bi se postigli ti ciljevi – nova priznanja. Što se tiče priznanja pet država EU, objektivno gledano mislim da se više radi o nemaru i neznanju kosovskih vlasti, zato što je stav tih pet država omekšan od proglašenja nezavisnosti“, kazao je Matoshi./Radio Slobodna Evropa/