![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/Rexhep-Qosja-1536x1024-1.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
\u010covek koji je tokom svog \u017eivota imao toliko trvenja sa Kadareom oko identiteta Albanaca, akademik Rrexhep Qosja, posvetio je bele\u0161ku slavnom piscu na godinu dana od njegove smrti. Naziva ga “izvanrednim stvaraocem” koji je vodio bilje\u0161ku, da nastavimo s pozivom na ponovno \u010ditanje.<\/p>\n
Tamo \u0106osja donosi sa\u017eetak poznanstva sa Kadareom, kao i nastavka odnosa izme\u0111u njih.<\/p>\n
Naravno, navodi i zasluge neslaganja sa njim, a da se ne sla\u017ee s njim i detrovicom. knji\u017eevnika.<\/p>\n
“Danas, 28. januara 2026. godine, obilje\u017eava se 90. godi\u0161njica ro\u0111enja velikog albanskog pisca Ismaila Kadarea je ro\u0111endan izuzetnog stvaraoca, ali i dan sje\u0107anja, jer Ismail He Kadare vi\u0161e nije s nama, ostavljaju\u0107i iza sebe djelo koje je svoje vrijeme pre\u0161lo kroz istorijsko iskustvo i jezik pisca. Mitska i eti\u010dka mapa Albanaca Svojim romanima, esejima, poezijom i publicistikom, dao je albanskom jeziku poseban, \u010dujan i po\u0161tovan glas od sedamdesetih godina Nepravedne sudbine, koje nismo izabrali, ali su nam nametnute, stavile su nas pred moralna i intelektualna isku\u0161enja koja su zahtijevala ne samo izdr\u017eljivost, ve\u0107 i te\u0161ke li\u010dne odluke.<\/p>\n
Ismailov zahtjev za politi\u010dkim azilom u Francuskoj, 1990. godine, nai\u0161ao je na pogre\u0161no razumijevanje od strane mnogih javnih istupa u javnosti dat Glasu Amerike, zaklju\u010dio sam da ovaj \u010din nije bio bijeg iz domovine, ve\u0107 odbacivanje sistema koji je postavio nevidljive, ali \u017eeljezne granice slobodi misli.<\/p>\n
Kadare nije tr\u010dao da spasi sebe, ve\u0107 da spasi svoj rad i slobodu Pisac koji tra\u017ei slobodu ne napu\u0161ta naciju na najvi\u0161i mogu\u0107i na\u010din. Na\u0161a najpoznatija polemika je bila vezana za pitanje identiteta Albanaca, kao \u0161to to biva u na\u0161em li\u010dnom odnosu Naglasite ne\u0161to va\u017eno: njegova veli\u010dina kao pisca i njegova istorijska va\u017enost za albansku kulturu se ne mjere li\u010dnim dogovorima ili nesuglasicama, ve\u0107 dubinom misli, snagom jezika i njegovim dugotrajnim uticajem, Ismail Kadare je bio i ostao prije svega veliki pisac za svoj narod Nemogu\u0107e je ne pomisliti koliko bi to bilo zna\u010dajno i koliko bi bilo ljudski da smo zajedno nazdravili za ova dva \u017eivota provedena izme\u0111u knjiga, kontroverzi i ljubavi prema albanskoj kulturi, jer se na\u0161 dijalog nastavlja kroz na\u0161a djela Druga\u010dije, a obo\u017eavat \u0107e ga. Njegovo ime, djelo i misao su vje\u010dni, Ismail Kadare ostaje glavna istorijska li\u010dnost albanske kulture, koja \u0107e nas i dalje izazivati i nadahnjivati, Ismaile, vje\u010dnost, to je pro\u0161lost.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u010covek koji je tokom svog \u017eivota imao toliko trvenja sa Kadareom oko identiteta Albanaca, akademik Rrexhep Qosja, posvetio je bele\u0161ku slavnom piscu na godinu dana od njegove smrti. Naziva ga “izvanrednim stvaraocem” koji je vodio bilje\u0161ku, da nastavimo s pozivom na ponovno \u010ditanje. Tamo \u0106osja donosi sa\u017eetak poznanstva sa Kadareom, kao i nastavka odnosa izme\u0111u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12661,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-12660","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura"],"views":35,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12660","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12660"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12660\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12662,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12660\/revisions\/12662"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12661"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}