![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/607973159_26249926177942226_5995835628439672932_n-1140x570-1.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Svaki put kada na Zapadu izbije veliki moralni skandal, vra\u0107a se stara debata: da li se svi tretiraju isto kada je u pitanju veza izme\u0111u kriminala i vjerskog identiteta? Slu\u010daj Jeffreyja Epsteina \u010dini ovo pitanje posebno akutnim. Ne samo zbog razmjera zlo\u010dina, ve\u0107 i zbog na\u010dina na koji su prijavljeni.<\/p>\n
Postavimo jednostavnu hipotezu: \u0161ta bi se dogodilo da je musliman? Koliko \u010desto bi se njegova religija spominjala u naslovima, analizama i TV debatama? Da li bi se na njega gledalo kao na pojedinca ili kao predstavnika \u010ditavog svijeta vjere?<\/p>\n
Mnogi medijski kriti\u010dari primje\u0107uju da u praksi Epsteinova vjerska pripadnost nije bila tema. Nije bilo poku\u0161aja povezivanja zlo\u010dina sa judaizmom, nisu se pojavile teorije o “religioznoj kulturi”, nije bilo poziva na teolo\u0161ku reformu. I u principu je to ta\u010dno: gre\u0161ke su li\u010dne.<\/p>\n
Me\u0111utim, kontroverza nastaje kada se vidi da se ovaj princip ne po\u0161tuje uvijek sa istom posljedicom.<\/p>\n
U drugim slu\u010dajevima, posebno kada su po\u010dinioci muslimani, vjerski identitet \u010desto dolazi do izra\u017eaja. Jedna osoba mo\u017ee lako postati test za prirodu \u010ditave religije. Od individualne akcije, brzo se prelazi na kulturnu generalizaciju, na pitanja o svetim tekstovima, na naracije o integraciji, radikalizmu ili sukobu civilizacija.<\/p>\n
Ova logika ne poga\u0111a samo po\u010dinitelje zlo\u010dina. \u010cak i javne li\u010dnosti koje nisu po\u010dinile prekr\u0161aj mogu se suo\u010diti sa istim smanjenjem. Slu\u010daj ameri\u010dkog politi\u010dara Zohrana Mamdanija \u010desto se navodi kao primjer: debata o njemu pre\u0161la je s politi\u010dke agende na \u010dinjenicu da je musliman. On nije \u010ditan kao kandidat, ve\u0107 kao nosilac ve\u0107eg kulturnog problema.<\/p>\n
Ovdje se postavlja su\u0161tinsko pitanje: za\u0161to se jedan tretira kao pojedinac, a drugi kao predstavnik?<\/p>\n
Dio odgovora je vezan za istoriju. Nakon holokausta, postoji razumljiva osjetljivost na bilo koji jezik koji bi mogao zvu\u010dati kao kolektivna optu\u017enica Jevreja. Mediji poku\u0161avaju \u2013 s pravom \u2013 da ne skliznu u pristrasnosti koje su proizvele tragedije.<\/p>\n
Ali ako je princip ispravan, trebao bi se primjenjivati \u200b\u200bna sve. Ina\u010de, eti\u010dka briga za jednu grupu do\u017eivljava se kao nedostatak pravde za drugu.<\/p>\n
Kontakt postaje jo\u0161 o\u010digledniji u izvje\u0161tavanju o ratovima. Mnogi mediji pa\u017eljivo izbjegavaju formulacije koje bi pripisivale djelovanje dr\u017eave ili vlade svim Jevrejima \u2013 i to je moralno ispravno. Ali isti oprez se ne pojavljuje uvijek kada je nasilje povezano sa muslimanskim po\u010diniocima; tamo je religiozna generalizacija \u010desto lak\u0161a.<\/p>\n
Tako se stvara utisak druga\u010dijeg mjernog \u0161tapa.<\/p>\n
Ako treba insistirati na jednoj stvari, to je ovo: niko ne predstavlja cijelu religiju kroz vlastiti zlo\u010din. Ni rabin, ni imam, ni sve\u0107enik, ni politi\u010dar. Ekstremisti predstavljaju svoje ideologije, a ne milione vjernika koji \u017eive druga\u010dije.<\/p>\n
Ovaj standard nije relativizacija krivice. Naprotiv, to je jedini na\u010din da se odgovornost zadr\u017ei tamo gdje pripada, prema pojedincu i prema konkretnim strukturama mo\u0107i.<\/p>\n
Na kraju ostaje jednostavan izbor: ili je zlo\u010din odvojen od religije za sve, ili se mora prihvatiti da se koriste dvostruki standardi. Selektivni moral mo\u017ee izgledati korisno kratkoro\u010dno, ali na duge staze proizvodi ljutnju, nepovjerenje i polarizaciju.<\/p>\n
Mediji koji \u017eele biti po\u0161teni moraju biti dosljedni. U suprotnom, od \u010duvara istine, rizikuje da se pretvori u proizvo\u0111a\u010da predrasuda.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svaki put kada na Zapadu izbije veliki moralni skandal, vra\u0107a se stara debata: da li se svi tretiraju isto kada je u pitanju veza izme\u0111u kriminala i vjerskog identiteta? Slu\u010daj Jeffreyja Epsteina \u010dini ovo pitanje posebno akutnim. Ne samo zbog razmjera zlo\u010dina, ve\u0107 i zbog na\u010dina na koji su prijavljeni. Postavimo jednostavnu hipotezu: \u0161ta bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":15107,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-15106","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gledista"],"views":77,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15106","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15106"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15106\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15108,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15106\/revisions\/15108"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15107"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15106"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}