{"id":20467,"date":"2026-03-03T13:15:28","date_gmt":"2026-03-03T12:15:28","guid":{"rendered":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/dr-arben-ramkaj-rat-u-iranu-i-albaniji-u-fragmentiranom-medjunarodnom-poretku\/"},"modified":"2026-03-03T13:15:28","modified_gmt":"2026-03-03T12:15:28","slug":"dr-arben-ramkaj-rat-u-iranu-i-albaniji-u-fragmentiranom-medjunarodnom-poretku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/dr-arben-ramkaj-rat-u-iranu-i-albaniji-u-fragmentiranom-medjunarodnom-poretku\/","title":{"rendered":"Dr. Arben Ramkaj: Rat u Iranu i Albaniji u fragmentiranom me\u0111unarodnom poretku"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/538513284_4411960855698186_3122879221842026097_n.jpg\" style=\"width:100%;height:auto;margin-bottom:20px\"><\/p>\n<p>Kao \u0161to se \u010dinilo da diplomatija ide ka krhkom sporazumu, Sjedinjene Dr\u017eave i Izrael pokrenuli su jednostrani napad na Iran, pomjeraju\u0107i regiju iz napetih pregovora u otvoreni sukob. Ciljevi su uklju\u010divali strate\u0161ku infrastrukturu i centre za dono\u0161enje odluka u Teheranu. Ono \u0161to je do ju\u010de bio diplomatski pritisak, danas se pretvorilo u vojnu realnost.<\/p>\n<p>Naknadno su potvr\u0111eni izvje\u0161taji o napadu na najvi\u0161e nivoe iranskog rukovodstva. Predsjednik Trump najavio je atentat na iranskog vrhovnog vo\u0111u Khameneija, kao i na desetine komandanata i visokih dr\u017eavnih lidera. Ovo nije bio puki takti\u010dki udar; to je bio \u010disti \u010din rata. Cilj nije bio samo vojno oslabiti Iran, ve\u0107 i dodirnuti sr\u017e re\u017eimskog vodstva \u2014 poku\u0161aj preoblikovanja regionalne ravnote\u017ee i nametanja nove strate\u0161ke stvarnosti na Bliskom istoku.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, da bismo razumjeli dubinu ovog sukoba, moramo pogledati dalje od vojne dimenzije. Konflikt ima ideolo\u0161ki sloj koji ga \u010dini te\u017eim za upravljanje. Iran je i dalje izgra\u0111en na doktrini revolucionarnog politi\u010dkog \u0161iizma, dok je u Izraelu unutra\u0161nja politi\u010dka dinamika \u2014 gdje nacionalisti\u010dke snage djeluju u savezu sa segmentima ekstremne desnice \u2014 zajedno sa zlo\u010dinima po\u010dinjenim u Gazi i njihovom retorikom \u201eod Nila do Eufrata\u201c, izgubila povjerenje mnogih naroda i postala otvoreni objekt Krima Ha\u0161kog suda. Dr\u017eava Izrael ima punu podr\u0161ku Trampove administracije, ali istovremeno i evan\u0111eoskih segmenata u SAD, koji sukob tuma\u010de u religioznim terminima.<\/p>\n<p>Istorija je pokazala da kada se religiozna doktrina kombinuje sa politikom, ona proizvodi vrtoglave sukobe \u2014 ono \u0161to su teoreti\u010dari nazvali \u201esukobom civilizacija\u201c \u2014 i u tom trenutku prostor za sukob rizikuje da do\u0111e do sukoba. egzistencijalni.<\/p>\n<p>U ovoj klimi napetosti, iranski odgovor bio je \u017eestok i pro\u0161iren na nekoliko frontova istovremeno. Pogo\u0111ene su arapske zemlje Zaljeva sunitskog karaktera, zapadne vojne baze i strate\u0161ki energetski objekti kao \u0161to su Aramco, luka Dukmit ili plinski gradovi u Kataru i Abu Dabiju. Iran je tako\u0111er blokirao Hormu\u0161ki moreuz, odmah prebaciv\u0161i krizu sa regionalnog sukoba na \u010dvori\u0161te globalne sigurnosti.<\/p>\n<p>Jer Hormuz nije samo ta\u010dka na mapi. To je arterija kroz koju prolazi zna\u010dajan dio svjetske energije. Dok je rat u Ukrajini preoblikovao evropsku sigurnosnu arhitekturu, eskalacija u Persijskom zalivu imala bi direktan uticaj na globalnu energetsku i finansijsku stabilnost. Evropa, koja je jo\u0161 uvijek u procesu oporavka od \u0161okova posljednjih godina, odmah bi osjetila svaki poreme\u0107aj snabdijevanja ili naglo pove\u0107anje cijena. Tako bi se regionalna kriza brzo pretvorila u ekonomski, dru\u0161tveni i politi\u010dki pritisak u evropskim prijestolnicama.<\/p>\n<p>Upravo iz tog razloga, za Evropsku uniju ova situacija nije periferna. To uti\u010de na energetsku sigurnost, ekonomsku koheziju i kredibilitet multilateralne diplomatije. Njema\u010dka, Francuska, Velika Britanija i Italija poku\u0161avaju pregovarati, ali su sve bli\u017ee uskla\u0111ivanju sa Sjedinjenim Dr\u017eavama i Izraelom u strategiji koja ima za cilj slabljenje ili svrgavanje iranskog re\u017eima. To pokazuje da me\u0111unarodni poredak vi\u0161e ne radi na logici posredovanja, ve\u0107 na prora\u010dunu snage.<\/p>\n<p>U tom kontekstu treba sagledati i poziciju Albanije. Prekinula je diplomatske odnose sa Iranom i, nakon nedavnih doga\u0111aja, Tirana je bila me\u0111u prvim zemljama koje su se otvorile sa SAD i Izraelom. Ali, za razliku od Kosova, gde se sastao Savet bezbednosti, u Albaniji je to bila jedna odluka koju je premijer dobrovoljno doneo. Po mom mi\u0161ljenju, takve odluke bi trebale imati nacionalni konsenzualni karakter, jer ne uklju\u010duju samo vanjsku politiku, ve\u0107 i dugoro\u010dnu sigurnost zemlje.<\/p>\n<p>\u010cetiri elementa za Albaniju ostaju jasna:<\/p>\n<p>Prvo, Iran je vr\u0161io utjecaj preko aktera koji su s njim povezani u Libanu, Jemenu, Iraku i Siriji, koji su bili uklju\u010deni u sekta\u0161ke sukobe. U stvari, Iran nije bio sam; problem sunitsko-\u0161iitske podjele i eksploatacije te podjele je jasan u me\u0111unarodnoj geopolitici.<\/p>\n<p>Drugo, Iran smatra Albaniju &#8220;malom sotonom&#8221; zbog uto\u010di\u0161ta \u010dlanova MEK-a, koje su prihvatile glavne albanske politi\u010dke snage, \u0161to je dovelo do prekida diplomatskih odnosa i me\u0111usobne percepcije protivnika, kao mogu\u0107ih napada. Albanske institucije su bile stvarne. i izlo\u017eili su zemlju novom bezbednosnom frontu, kao retkost u istoriji poslednje decenije albanske dr\u017eave.<\/p>\n<p>I \u010detvrto, trenutni sukob je opasna me\u0161avina geopolitike i religije. U me\u0111uvremenu, moramo shvatiti da je napadom na engleske baze na Kipru i Albanija analiti\u010dari percipirana kao izlo\u017eena, iako se trenutno vidi kao daleko od direktnog napada iranskog re\u017eima. Me\u0111utim, to se mo\u017ee dogoditi, kako ka\u017ee stru\u010dnjak Ilir Kula, u slu\u010daju frontalnog rata.<\/p>\n<p>Na kraju, ova konfrontacija nema jasnu liniju fronta. De\u0161ava se u vazduhu, na moru, u sajber prostoru i na energetskim tr\u017ei\u0161tima. Sada je me\u0111unarodni poredak fragmentiran; malo po malo gubi legitimitet i suo\u010davamo se s novim svjetskim poretkom. Diplomatiju zamjenjuje jednostrano djelovanje; strate\u0161ko obuzdavanje i deeskalacija vi\u0161e nisu opcije \u2013 oni su globalni imperativi.<\/p>\n<p>Jer sukobi koji pro\u0161iruju svoje granice iz sigurnosnih razloga, isprepleteni s politikom, etni\u010dkom pripadno\u0161\u0107u i religijom, rijetko se smanjuju sami od sebe. I Evropa mora preuzeti pravu ulogu u posredovanju, jer bolje od ikoga zna da se cijena diplomatskog neuspjeha uvijek skuplje pla\u0107a.<\/p>\n<p>Koristimo kola\u010di\u0107e za pobolj\u0161anje iskustva i za prikazivanje oglasa (Google AdSense).<br \/>\n          Klikom na &#8220;Prihvati&#8221;, pristajete na kori\u0161tenje kola\u010di\u0107a u skladu sa<br \/>\n          Politika privatnosti<br \/>\n          i<br \/>\n          Politika kola\u010di\u0107a.<br \/>\n          Nepotrebne kola\u010di\u0107e mo\u017eete odbiti klikom na &#8220;Odbij&#8221;.<\/p>\n<hr style=\"margin:30px 0\">\n<p style=\"font-size:13px;color:#666\">Izvor: <strong>prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kao \u0161to se \u010dinilo da diplomatija ide ka krhkom sporazumu, Sjedinjene Dr\u017eave i Izrael pokrenuli su jednostrani napad na Iran, pomjeraju\u0107i regiju iz napetih pregovora u otvoreni sukob. Ciljevi su uklju\u010divali strate\u0161ku infrastrukturu i centre za dono\u0161enje odluka u Teheranu. Ono \u0161to je do ju\u010de bio diplomatski pritisak, danas se pretvorilo u vojnu realnost. Naknadno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":20468,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-20467","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gledista"],"views":55,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20467"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20467\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20469,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20467\/revisions\/20469"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20468"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}