![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/1-Voice-of-Hind-Rajab-film-review-003.webp\")
<\/p>\n<\/p>\n
“Zamislite kao da miri\u0161ete cvijet. Zadr\u017eite dah, a sada ugasite svije\u0107u!”. Ovim rije\u010dima, Nisreen Qawas, stru\u010dnjakinja za mentalno zdravlje u Ramallahu, poku\u0161ala je u\u010diniti nemogu\u0107e: smiriti petogodi\u0161nje dijete koje se samo suo\u010dilo sa smr\u0107u.<\/p>\n
Hind Rajab bila je zarobljena u automobilu u gradu Gaza, okru\u017eena mrtvim tijelima \u0161est \u010dlanova svoje porodice. Napolju je izraelski tenk nani\u0161anio vozilo izre\u0161etano metcima.<\/p>\n
Satima je njen tanki glas putovao preko telefonskih talasa do ureda Crvenog polumjeseca: “Spasite me… umirem!”. Ova tragi\u010dna pri\u010da, koja je \u0161okirala svijet prije dvije godine, sada se vratila u \u017ei\u017eu kroz film “Glas Hind Rajaba” reditelja Kaouthera Bena Hanije.<\/p>\n
Film, hvaljen u Veneciji i nominiran za Oskara ove godine, nije samo dramatizacija. To je dokumentarni dokaz koji koristi stvarne audio snimke tog dana. Sve je po\u010delo 29. januara 2024. Dok je poku\u0161avala da pobegne od borbi, automobil porodice je udarila izraelska vojska.<\/p>\n
Jedine koje su pre\u017eivjele bile su Hind i njen ro\u0111ak Layan. Ali dok je Layan razgovarao sa hitnom slu\u017ebom, ponovo su se za\u010duli pucnji. Ubijena je dok je bila na liniji, ostavljaju\u0107i hindi samog i prestravljena.<\/p>\n
U kancelarijama Crvenog polumjeseca, osoblje je \u017eivjelo paralelnu dramu. Film prikazuje sukob izme\u0111u Omara, koji je htio odmah poslati spasioce, i Mahdija, \u0161efa stanice, koji je insistirao na koordinaciji s izraelskom vojskom kako ne bi izgubio spasila\u010dki tim.<\/p>\n
Bio je to izbor izme\u0111u \u017eivota i protokola. Nakon \u0161to su dobili “zeleno svjetlo” i odredili odobrenu rutu, dva bolni\u010dara, Ahmed al-Madhoun i Yusuf al-Zeino, krenula su prema njemu. Ali nikada nisu stigli. Hitna pomo\u0107 je granatirana na putu, obojica su poginuli.<\/p>\n
Dvanaest dana kasnije, kada je Hindijevo tijelo prona\u0111eno, automobil je bio izre\u0161etan sa 335 metaka. Ovaj broj je pe\u010dat me\u0111unarodnog sistema koji je propao. Iako su nezavisne istrage dokazale prisustvo izraelskih snaga i prethodnu koordinaciju, slu\u017ebeni odgovor je ostao negativan.<\/p>\n
Glas Hind Rajaba slu\u017ei kao otvorena optu\u017enica protiv “poretka zasnovanog na pravilima” koji nije uspio za\u0161tititi jedno dijete. Hind je jedno od 21.000 djece ubijene u Gazi, ali njen glas je postao simbol razbijanja zapadnih mitova o \u010dovje\u010danstvu.<\/p>\n
Kao \u0161to ka\u017ee jedan od likova u filmu: “Da li zaista mislite da \u0107e glas male djevoj\u010dice potaknuti njihovu empatiju?”.<\/p>\n
Danas nas ovaj film poziva da svjedo\u010dimo onome \u0161to je svijet \u017eelio zaboraviti. Pravda za hindi ostaje neodlu\u010dna, ali njen glas, sa\u010duvan na magnetnim trakama i prikazan na svjetskim ekranima, odbija da bude uti\u0161an. \/tesheshi.com\/<\/p>\n
Koristimo kola\u010di\u0107e za pobolj\u0161anje iskustva i prikaz oglasa (Google AdSense).
\n Klikom na “Prihvati”, pristajete na kori\u0161tenje kola\u010di\u0107a u skladu sa
\n Politika privatnosti
\n i
\n Politika kola\u010di\u0107a.
\n Nepotrebne kola\u010di\u0107e mo\u017eete odbiti klikom na “Odbij”.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Zamislite kao da miri\u0161ete cvijet. Zadr\u017eite dah, a sada ugasite svije\u0107u!”. Ovim rije\u010dima, Nisreen Qawas, stru\u010dnjakinja za mentalno zdravlje u Ramallahu, poku\u0161ala je u\u010diniti nemogu\u0107e: smiriti petogodi\u0161nje dijete koje se samo suo\u010dilo sa smr\u0107u. Hind Rajab bila je zarobljena u automobilu u gradu Gaza, okru\u017eena mrtvim tijelima \u0161est \u010dlanova svoje porodice. Napolju je izraelski tenk […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":23394,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-23393","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura"],"views":45,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23393","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23393"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23393\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23395,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23393\/revisions\/23395"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23393"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23393"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23393"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}