![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/nafta-zlato-pexels.webp\")
<\/p>\n<\/p>\n
Trenutna situacija na Bliskom istoku i rapidno rastu\u0107e cijene nafte podsje\u0107aju na dvije naftne krize 1973. i 1979. godine.<\/p>\n
U to vrijeme su arapske naftne zemlje smanjile ponudu i cijene nafte su naglo porasle. Mnoge zapadne zemlje bile su prisiljene na uvo\u0111enje mjera \u0161tednje. Njema\u010dka je, izme\u0111u ostalih, odlu\u010dila da uvede \u010detiri sedmice bez automobila. \u0160ta je sa danas?<\/p>\n
Suo\u010davamo se s “najve\u0107om prijetnjom energetskoj sigurnosti u ljudskoj istoriji”, rekao je Fatih Birol u ponedjeljak, 23. marta u Nacionalnom pres klubu Australije. \u0160ef Me\u0111unarodne energetske agencije (IEA) smatra da je kriza na Bliskom istoku gora od dva naftna \u0161oka iz 1973. i 1979. zajedno.<\/p>\n
“U to vrijeme je nedostajalo oko pet miliona barela nafte dnevno”, ka\u017ee Birol. “Danas je to jedanaest miliona barela dnevno, vi\u0161e nego tokom dva velika naftna \u0161oka zajedno”, objasnio je on.<\/p>\n
Tako\u0111er ocjenjuje situaciju na tr\u017ei\u0161tu plina jednako mra\u010dnom. Birol isti\u010de da se u pore\u0111enju sa situacijom nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, koli\u010dina plina koja nedostaje \u0161irom svijeta udvostru\u010dila.<\/p>\n
Sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a smanjene isporuke nafte dovele su do pove\u0107anja cijena nafte, a time i cijena ostalih roba, \u0161to je na kraju dovelo do inflacije. Istovremeno, industrijska proizvodnja i ekonomski rast u industrijaliziranim zemljama su opali.<\/p>\n
Cijene nafte nisu porasle tako naglo kao 1970-ih<\/p>\n
Zbog trenutnog rata s Iranom, zalihe nafte su smanjene za oko osam posto zbog zatvaranja Hormu\u0161kog tjesnaca.<\/p>\n
“Globalni pad nafte je samo pet posto, \u0161to zna\u010di da je u \u0161oku oko pet posto. zapravo vi\u0161e nagla\u0161avao da je to 1973. i 1974.\u201c, ka\u017ee Klaus-J\u00fcrgen Gern iz Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju.<\/p>\n
Glavna razlika u odnosu na 1970-e, prema Gernu, je u tome \u0161to su cijene nafte tada vi\u0161estruko porasle. “Od 1973. do 1974. cijene nafte su se u\u010detvorostru\u010dile. 1979. ponovo su se utrostru\u010dile”, rekao je za DW. Iako je embargo ukinut po\u010detkom 1974., a isporuke nafte su \u010dak i pove\u0107ane.<\/p>\n
Danas je situacija druga\u010dija. \u201eVideli smo cene nafte iznad 100 dolara ponekad i ranije, poslednji put nakon ruske invazije na Ukrajinu\u201c, ka\u017ee Gern. Ali cijene nafte dostigle su takve nivoe 2007., 2008. i nakon 2011. “Dakle, ovo nije potpuno novi svijet”, nastavlja Gern. “Bilo je druga\u010dije 1970-ih. Tada su se zemlje potro\u0161a\u010de suo\u010davale s cijenama s kojima nisu bile upoznate.” I niko nije znao koliko dugo \u0107e cijene nafte ostati visoke.<\/p>\n
Dalje, sada\u0161nje visoke cijene nafte rezultat su prezasi\u0107enosti ponude. Ova prekomjerna ponuda uzrokovana je blokadom Hormu\u0161kog tjesnaca i kasnijim zatvaranjem proizvodnih pogona, a ne ratnom \u0161tetom koja je ometala proizvodnju.<\/p>\n
Stoga se mo\u017ee pretpostaviti da \u0107e se i ponuda i cijene nakon zavr\u0161etka sukoba vratiti na predratni nivo, smatra Gern. Deutsche Bank Research tako\u0111er ka\u017ee da tr\u017ei\u0161ta jo\u0161 ne o\u010dekuju produ\u017eeni naftni \u0161ok.<\/p>\n
Pogo\u0111ena ili zatvorena energetska infrastruktura<\/p>\n
Odre\u0111ena \u0161teta je ve\u0107 napravljena. Vi\u0161e od 40 energetskih objekata u devet bliskoisto\u010dnih zemalja te\u0161ko je o\u0161te\u0107eno u iranskim napadima, napominje Birol. \u010cak i kada bi se rat zavr\u0161io i brodovi ponovo mogli da plove kroz Hormu\u0161ki moreuz, trebalo bi “dugo vremena” prije nego \u0161to bi o\u0161te\u0107ena ili zatvorena naftna i plinska polja mogla biti vra\u0107ena u funkciju. “Za neke \u0107e to trajati \u0161est mjeseci, za druge mnogo du\u017ee”, rekao je on, prenosi DW.<\/p>\n
Na primjer, Katar je najavio da bi iranski napadi na najve\u0107i svjetski kompleks ukapljenog prirodnog plina (LNG) mogli smanjiti zalihe LNG-a za 17 posto u periodu od tri do pet godina.<\/p>\n
Christoph R\u00fchl sa Univerziteta Columbia stavio je ovu izjavu u perspektivu Univerziteta Kolumbija. On smatra da \u0107emo se suo\u010diti sa ozbiljnom krizom samo ako blokada Hormu\u0161kog moreuza potraje mnogo du\u017ee i ako bude uni\u0161teno vi\u0161e naftnih postrojenja. \u0160to se ti\u010de Katara, R\u00fchl isti\u010de, na primjer, da ta zemlja \u010dini oko 20 posto svjetske opskrbe plinom. Stoga procjenjuje da \u0107e samo \u010detiri posto globalne opskrbe plinom biti pogo\u0111eno \u0161tetom u Kataru.<\/p>\n
Hitne mjere za zadovoljenje gladi za naftom<\/p>\n
Tome doprinosi \u010dinjenica da je tr\u017ei\u0161te nafte danas mnogo diverzificiranije nego \u0161to je bilo 1970-ih. Dok su zemlje OPEC-a isporu\u010divale vi\u0161e od polovine svjetske sirove nafte 1973. godine, njihov udio je sada pao na ne\u0161to vi\u0161e od 36 posto. Sjedinjene Dr\u017eave su tada bile najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d nafte, a to su i danas. Me\u0111utim, u posljednjih deset godina zna\u010dajno su pove\u0107ali proizvodnju i opskrbili gotovo svu (90 posto) dodatne ponude nafte na svjetskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n
Unato\u010d naftnoj krizi 1970-ih, koja je bolno pokazala ovisnost Zapada o Bliskom istoku i njegovoj nafti, potra\u017enja za ovim energentom nastavila je rasti. Dok je globalna ponuda 1973. bila manja od 60 miliona barela dnevno, do 2022. dostigla je skoro 94 miliona barela dnevno.<\/p>\n
Da bi se zadovoljila ova potra\u017enja, sprovedene su vanredne mere i pove\u0107ane rezerve nafte. Prema podacima Me\u0111unarodne agencije za energiju (IEA), globalne zalihe nafte dostigle su najvi\u0161i nivo od februara 2021. ranije ove godine, kada su dostigle 8,2 milijarde barela.<\/p>\n
One omogu\u0107avaju ubla\u017eavanje trenutnih poreme\u0107aja u opskrbi sa Bliskog istoka. Neke od rezervi nafte ve\u0107 su pu\u0161tene u promet kako bi se smanjila nesta\u0161ica nafte na Bliskom istoku sa 11 miliona barela dnevno na 8 miliona barela dnevno. Kako bi dodatno smanjile efekte nesta\u0161ice ponude, SAD su privremeno obustavile sankcije ruskoj i iranskoj nafti koja je ve\u0107 na moru.<\/p>\n
Commerzbank Research tvrdi da su rezerve ono \u0161to je sprije\u010dilo daljnji rast cijena nafte, iako je tr\u017ei\u0161te vjerovatno o\u010dekivalo rat pod pretpostavkom da bi to moglo trajati nekoliko mjeseci.<\/p>\n
\u201eZasnovane na komercijalnoj strategiji i gubitku OECD-a. isporuke nafte kroz Hormu\u0161ki moreuz oko devet mjeseci\u201d, rekao je za DW analiti\u010dar Commerzbank Carsten Fritsch. Kina je tako\u0111er izgradila strate\u0161ke i komercijalne rezerve koje bi mogle pokriti njene potrebe za uvozom sa Bliskog istoka za oko sedam mjeseci, dodao je Fritsch.<\/p>\n
Niko ne zna koliko \u0107e trajati rat s Iranom. Ameri\u010dki predsjednik Donald Trump nedavno je priznao da su vo\u0111eni “produktivni” razgovori s Iranom, ali je Iran to negirao. To \u010dini krajnje neizvjesnim kako \u0107e se opskrba naftom i plinom razvijati na dugi rok.<\/p>\n
\u010cak i ako nije tako lo\u0161e kao 1970-ih, ekonomija je ve\u0107 osjetila posljedice rata s Iranom: “Vidjet \u0107emo dvije stvari: inflacija \u0107e se pove\u0107ati u kratkom roku, a proizvodnja \u0107e se smanjiti jer \u0107e se potro\u0161nja nafte smanjiti kad god je to mogu\u0107e”, ka\u017ee Gern. \/tesheshi.com\/<\/p>\n
Koristimo kola\u010di\u0107e za pobolj\u0161anje iskustva i prikaz oglasa (Google AdSense).
\n Klikom na “Prihvati”, pristajete na kori\u0161tenje kola\u010di\u0107a u skladu sa
\n Politika privatnosti
\n i
\n Politika kola\u010di\u0107a.
\n Nepotrebne kola\u010di\u0107e mo\u017eete odbiti klikom na “Odbij”.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Trenutna situacija na Bliskom istoku i rapidno rastu\u0107e cijene nafte podsje\u0107aju na dvije naftne krize 1973. i 1979. godine. U to vrijeme su arapske naftne zemlje smanjile ponudu i cijene nafte su naglo porasle. Mnoge zapadne zemlje bile su prisiljene na uvo\u0111enje mjera \u0161tednje. Njema\u010dka je, izme\u0111u ostalih, odlu\u010dila da uvede \u010detiri sedmice bez automobila. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":26073,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-26072","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"views":41,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26072","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=26072"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26072\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26074,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26072\/revisions\/26074"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/26073"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=26072"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=26072"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=26072"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}