{"id":31172,"date":"2026-04-27T16:33:11","date_gmt":"2026-04-27T14:33:11","guid":{"rendered":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/koja-je-prava-boja-sunca\/"},"modified":"2026-04-27T16:33:15","modified_gmt":"2026-04-27T14:33:15","slug":"koja-je-prava-boja-sunca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/koja-je-prava-boja-sunca\/","title":{"rendered":"Koja je prava boja Sunca?"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/sole-bianco_1020x680-1.jpg\" style=\"width:100%;height:auto;margin-bottom:20px\"><\/p>\n<p>Prava boja Sunca je bijela. Ovo je \u010dinjenica koja mo\u017ee izgledati \u010dudno svakome ko je vidio blistavi zalazak sunca. Ali nau\u010dni podaci su kona\u010dni: na\u0161a zvijezda emituje svjetlost u svim bojama vidljivog spektra gotovo ujedna\u010deno.<\/p>\n<p>Kada se sve ove frekvencije zbroje, rezultat za ljudsko oko je \u010disto bijelo. Me\u0111utim, sa povr\u0161ine Zemlje rijetko vidimo ovu originalnu boju. To je zato \u0161to atmosfera djeluje kao slo\u017eeni filter. Molekuli zraka bolje raspr\u0161uju svjetlost kratkih talasa, kao \u0161to su plava i ljubi\u010dasta.<\/p>\n<p>Ovaj fenomen, poznat kao &#8216;Rayleighovo raspr\u0161ivanje&#8217;, uzrokuje da Sunce izgleda \u017euto ili narand\u017easto. Kada svjetlost mora pro\u0107i kroz deblji sloj zraka, kao na istoku ili zapadu, rasipanje postaje toliko intenzivno da do nas dopiru samo crvena i narand\u017easta svjetlost.<\/p>\n<p>Kada je Sunce u zenitu, odnosno na vrhuncu na nebu, njegova svjetlost prolazi kroz atmosferu gotovo okomito, prate\u0107i najkra\u0107i put. \u010cak iu ovom slu\u010daju, dio plave svjetlosti se &#8220;usisava&#8221; iz originalnog snopa kako bi obojilo nebo, ostavljaju\u0107i direktnu svjetlost malo toplijom.<\/p>\n<p>Ovaj gubitak plave je dovoljan da bi se bela svjetlost naginjala prema \u017eutoj. Osim toga, kontrast tako\u0111er igra ulogu. Na\u0161e oko percipira jarku bijelu svjetlost kao blijedo\u017eutu kada je u kontrastu s tamnoplavom okolnog neba.<\/p>\n<p>U svemiru, izvan &#8220;zatvora&#8221; atmosfere, astronauti vide Sunce kakvo jest: blistavo bijelu sferu na crnoj pozadini uskovitlanih krugova. Zanimljivo je da nam druge zvijezde \u010desto izgledaju bijele jer je njihova svjetlost preslaba da aktivira \u010dunjeve, na\u0161e receptore za boju.<\/p>\n<p>Umjesto toga, aktiviraju se \u0161tapi\u0107i, koji opa\u017eaju samo sjaj. Samo izuzetno sjajne zvijezde, kao \u0161to su Betelgeuse (crveni div) ili Rigel (plavi superd\u017ein), uspijevaju pokazati svoju pravu boju golim okom.<\/p>\n<p>Razumijevanje ovog vizualnog trika ne umanjuje ljepotu zalaska sunca, ve\u0107 nas podsje\u0107a koliko na\u0161e okru\u017eenje transformira fizi\u010dku stvarnost prije nego \u0161to stigne do mre\u017enja\u010de. Sunce ostaje bijela zvijezda, koja se &#8220;maskira&#8221; u zlato da bi nam dala boje \u017eivota na Zemlji. \/tesheshi.com\/<\/p>\n<p>Koristimo kola\u010di\u0107e za pobolj\u0161anje iskustva i za prikaz oglasa (Google AdSense).<br \/>\n          Klikom na &#8220;Prihvati&#8221;, pristajete na kori\u0161tenje kola\u010di\u0107a u skladu sa<br \/>\n          Politika privatnosti<br \/>\n          i<br \/>\n          Politika kola\u010di\u0107a.<br \/>\n          Nepotrebne kola\u010di\u0107e mo\u017eete odbiti klikom na &#8220;Odbij&#8221;.<\/p>\n<hr style=\"margin:30px 0\">\n<p style=\"font-size:13px;color:#666\">Izvor: <strong>prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prava boja Sunca je bijela. Ovo je \u010dinjenica koja mo\u017ee izgledati \u010dudno svakome ko je vidio blistavi zalazak sunca. Ali nau\u010dni podaci su kona\u010dni: na\u0161a zvijezda emituje svjetlost u svim bojama vidljivog spektra gotovo ujedna\u010deno. Kada se sve ove frekvencije zbroje, rezultat za ljudsko oko je \u010disto bijelo. Me\u0111utim, sa povr\u0161ine Zemlje rijetko vidimo ovu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":31173,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-31172","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija"],"views":34,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31172","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=31172"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31172\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31174,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31172\/revisions\/31174"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31173"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=31172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=31172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=31172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}