![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/175405929-bb240f9c-602e-4ee2-b346-f4df5b6addfc.png\")
<\/p>\n<\/p>\n
Najnovija studija pokazuje da ne uti\u010de samo na karakter, ve\u0107 i na dru\u0161tvene, istorijske i psiholo\u0161ke faktore<\/p>\n
Za\u0161to neki ljudi postaju skloniji kriminalu i nasilju od drugih? Prema istra\u017eiva\u010dima, odgovor se ne odnosi samo na karakter ili li\u010dnost pojedinca.<\/p>\n
Analiza nedavno objavljena u nau\u010dnom \u010dasopisu “Nature” sugerira da na kriminalno pona\u0161anje utje\u010du mnogi faktori, uklju\u010duju\u0107i dru\u0161tveno okru\u017eenje, historijski period i li\u010dna iskustva.<\/p>\n
Studija je zasnovana na istra\u017eivanju kriminologa Roberta Sampsona sa Univerziteta Harvard, autora knjige “Mark”. Prema njegovim rije\u010dima, ideja da se kriminalitet odre\u0111uje samo karakterom je zastarjela.<\/p>\n
On tvrdi da se, da bi se razumjelo za\u0161to osoba \u010dini zlo\u010dine, moraju analizirati i dru\u0161tveni i istorijski uslovi u kojima \u017eivi. Sampson tako\u0111er nagla\u0161ava va\u017enost recidiva (ponavljanje kriminalnog pona\u0161anja).<\/p>\n
Ljudi koji su ranije po\u010dinili zlo\u010din i bili uhap\u0161eni imaju ve\u0107u vjerovatno\u0107u da se vrate kriminalnom pona\u0161anju. To pokazuje da dru\u0161tveni faktori i \u017eivotna iskustva uvelike uti\u010du na na\u010din na koji se razvija pona\u0161anje pojedinca.<\/p>\n
\u010cak i stru\u010dnjaci za psihologiju podr\u017eavaju ideju da je kriminal rezultat mnogih faktora. Kriminologinja Anna Maria Giannini sa Univerziteta “La Sapienza” u Rimu obja\u0161njava da se ne mo\u017ee kriviti samo karakter, ve\u0107 ne samo dru\u0161tveno okru\u017eenje.<\/p>\n
Prema njoj, kriminalno pona\u0161anje je “multifaktorno”, odnosno pod utjecajem je kombinacije biolo\u0161kih, psiholo\u0161kih i dru\u0161tvenih elemenata. Ona tako\u0111er spominje utjecaj ovisnosti poput droga i alkohola, koje se \u010desto povezuju s pove\u0107anim rizikom od nasilnog ili kriminalnog pona\u0161anja.<\/p>\n
Jo\u0161 jedno istra\u017eivanje iz 2016. godine, koje je proveo istra\u017eiva\u010d Scott Barry Kaufman na 130 mu\u0161kih zatvorenika u \u0160vedskoj, otkrilo je veze izme\u0111u kriminala i odre\u0111enih psiholo\u0161kih osobina kao \u0161to su impulzivnost, agresivnost, socijalna potraga i jaka socijalna potraga i agresivnost. emocije.<\/p>\n
Prema istra\u017eivanju, \u010dak i nedostatak samokontrole tokom djetinjstva mo\u017ee pove\u0107ati vjerovatno\u0107u da \u0107e osoba po\u010diniti nasilne radnje u adolescenciji ili odrasloj dobi. Ali istra\u017eiva\u010di upozoravaju da ove osobine nisu dovoljne da objasne kriminalitet.<\/p>\n
Kada bi karakter bio glavni faktor, nivo kriminala bi ostao isti kroz istoriju. Ali podaci pokazuju druga\u010dije. Primjer dolazi iz velike studije o kriminalu u \u010detvrtima Chicaga izme\u0111u 1995.-2024.<\/p>\n
Devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, mnogi ameri\u010dki gradovi su do\u017eivjeli sna\u017ean porast kriminala, ali je potom do\u0161lo do postepenog smanjenja koje se nastavilo do 2010.-2020. Studija je upore\u0111ivala dvije grupe mladih ljudi sa sli\u010dnim \u017eivotnim uvjetima, ali koji su \u017eivjeli u razli\u010ditim historijskim periodima.<\/p>\n
Mladi ljudi ro\u0111eni 1980-ih imali su ve\u0107i nivo umije\u0161anosti u zlo\u010dine od onih koji su odrasli nakon 1995. To, prema Sampsonovim rije\u010dima, pokazuje da istorijski period i dru\u0161tvene promjene zna\u010dajno uti\u010du na kriminalitet.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci su se bavili i problemima mentalnog zdravlja ljudi u kojima su se bavili i kom. Upozoravaju da je gre\u0161ka automatski povezivati \u200b\u200bmentalnu bolest s nasiljem. Slu\u010dajevi kada po\u010dinioci zlo\u010dina pate od ozbiljnih mentalnih poreme\u0107aja su relativno rijetki.<\/p>\n
Prema stru\u010dnjacima, \u010desto uti\u010du i drugi faktori, kao \u0161to su prekid lije\u010denja, nedostatak socijalne podr\u0161ke ili problemi s mentalnim zdravljem.<\/p>\n
Nedavne studije analizirale su i na\u010din na koji mozak radi prilikom dono\u0161enja rizi\u010dnih odluka. Kroz funkcionalnu magnetnu rezonancu, istra\u017eiva\u010di su primijetili da se kod ljudi sklonijih nezakonitom pona\u0161anju aktiviraju razli\u010dita podru\u010dja mozga u usporedbi s pojedincima koji po\u0161tuju pravila. kvadrat<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Najnovija studija pokazuje da ne uti\u010de samo na karakter, ve\u0107 i na dru\u0161tvene, istorijske i psiholo\u0161ke faktore Za\u0161to neki ljudi postaju skloniji kriminalu i nasilju od drugih? Prema istra\u017eiva\u010dima, odgovor se ne odnosi samo na karakter ili li\u010dnost pojedinca. Analiza nedavno objavljena u nau\u010dnom \u010dasopisu “Nature” sugerira da na kriminalno pona\u0161anje utje\u010du mnogi faktori, uklju\u010duju\u0107i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":36305,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[456],"class_list":["post-36304","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-aktualnost"],"views":9,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36304","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=36304"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36304\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36306,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36304\/revisions\/36306"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/36305"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=36304"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=36304"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=36304"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}