![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/556541011_24689529950737220_3711002460293225868_n-e1763881088911-1.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
De\u010danski pokret i druge antialbanske hibridne grupe pretvorile su u svog donkihotovskog borbenog konja tezu da navodni pokatoli\u010davanje osigurava ja\u010danje albanizma. Izjedna\u010davanje katolicizma sa albanizmom poku\u0161avaju upakovati kao kona\u010dnu istinu, iako ne mo\u017ee postojati znak jednakosti izme\u0111u katoli\u010danstva kao svjetske religije i albanizma, kao nacionalnog identiteta malog balkanskog naroda. Stoga \u0107u ovdje ukratko, ali dovoljno precizno analizirati \u0161ta je katolicizam i kakav je njegov eventualni odnos sa albanizmom. Za\u0161to? Ovo obja\u0161njenje je potrebno na\u0161oj \u0161iroj javnosti, posebno muslimanskoj ve\u0107ini, posebno novim generacijama koje se ne samo na Kosovu ve\u0107 i u Evropi susre\u0107u sa idejama o preobra\u0107enju. Dakle, na\u0161a javnost, izlo\u017eena brutalnim napadima ovih dana\u0161njih donkihotskih krsta\u0161a na Kosovu iu dijaspori, treba da zna neke osnovne istine o katoli\u010danstvu kao verskoj veri.<\/p>\n
Prvo, katolicizam je sastavni deo hri\u0161\u0107anstva, kao svetske religije. Dakle, katolicizam je dio svjetske religije, a ne bilo koje nacionalne ideologije. Podjela (\u0161izma) crkava 1054. godine stvorila je podjele i doktrinarne razlike unutar kr\u0161\u0107anstva, ali katolicizam je bio i ostao njegov su\u0161tinski dio, dok je Katoli\u010dka crkva nadnacionalna struktura. Jednostavno re\u010deno, katolicizam se ne mo\u017ee vratiti u nacionalni dekor nijednog naroda, ni u italijanski, ni njema\u010dki, ni brazilski ni \u0161panski nacionalni dekor, a najmanje u albanski nacionalni dekor. Dok Katoli\u010dka crkva sa svojim heterogenim sastavom i svojim globalnim opsegom ne mo\u017ee imati obilje\u017eja nijedne nacionalne crkve, kao \u0161to to imaju pravoslavna, ruska, gr\u010dka, rumunska, bugarska, srpska crkva.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de u\u010denja katoli\u010danstva, ono se zasniva na svetim knjigama (Bibliji), na predanju i na crkvenim saborima. Katoli\u010dka crkva smatra svog osniva\u010da Isusa Krista (Isa, a.s.). Shodno tome, ne mo\u017ee postojati nikakav albanski nacionalni identitet koji bi mogao poticati iz katolicizma i katoli\u010dke crkve. Po\u0161to se danas u svetu oko milijardu i petsto miliona ljudi pridr\u017eava katoli\u010danstva, naivno je misliti da Albanci mogu imati bilo kakav uticaj ili istaknuto mesto u njemu ili unutar Katoli\u010dke crkve. \u0160to se ti\u010de katoli\u010dkih verskih praznika, oni su naravno tako\u0111e u okviru istorije i doktrine Crkve i uop\u0161te nisu vezani za bilo kakvu albansku istoriju ili tradiciju. Stoga je naivno tvrditi da se kroz njih ja\u010da sje\u0107anje i nacionalni identitet. U svakoj religiji vjerski praznici su vjerski praznici, oni nikada ne postaju dr\u017eavni praznici.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de jezika liturgije, latinski je bio slu\u017ebeni jezik do Drugog vatikanskog koncila (1962-1965). Dakle, \u010dak su generacije katoli\u010dkih Albanaca \u017eivele i slu\u0161ale liturgije na latinskom, ali ih to nije u\u010dinilo manje Albancima. Katoli\u010dka crkva je, sa svoje strane, proglasila ekumenizam svojim kona\u010dnim ciljem u odnosu na mnoge druge crkve. Dok je u odnosu na druge religije, uklju\u010duju\u0107i islam, proklamirao me\u0111ureligijski dijalog i toleranciju. Dakle, Katoli\u010dka crkva je proglasila pomirenje i toleranciju, otrgnuv\u0161i se od obi\u010daja pro\u0161losti.<\/p>\n
Imaju\u0107i pred o\u010dima ovu povijest, ovaj sastav i razvoj unutar katoli\u010danstva Katoli\u010dke crkve, mogu se izvu\u0107i sljede\u0107i zaklju\u010dci: 1. Katolicizam je su\u0161tinski dio kr\u0161\u0107anstva i svijet nikada ne mo\u017ee postati nacionalni religiozan. Dakle, ni Albanci, za kojima militanti “De\u010danskog pokreta” \u0161ire maglu. 2. “Katoli\u010dka crkva je nadnacionalna i centralizirana”, kako jasno stoji u Hrvatskoj enciklopediji. Kao takva, ona se ne mo\u017ee fragmentirati u \u201eAlbansku katoli\u010dku crkvu\u201c. 3. Doktrina katolicizma poti\u010de iz Biblije, iz predanja i iz crkvenih sabora, a ne iz albanske nacionalne prakse ili istorije. Ovu doktrinu ne mogu promijeniti konvertiti dana\u0161njih hibridnih organizacija, kao \u0161to je “De\u010danski pokret”.\u00a0 4. Deo albanskog naroda pripada ovoj veri, ali je njihov broj gotovo simboli\u010dan u kontekstu milijardu i po katolika \u0161irom planete. Patriotski doprinos albanskog katoli\u010dkog sve\u0161tenstva i vernika unutar na\u0161eg albanskog naroda je sastavni deo na\u0161ih nacionalnih, kulturnih i politi\u010dkih pokreta. Ali, kao iu slu\u010daju drugih vjerskih zajednica, izvor je u nacionalnim osje\u0107ajima, u nacionalnoj ideologiji, u istorijskom razvoju, a ne u katoli\u010dkoj doktrini kao takvoj. 5. Katoli\u010dka crkva se odrekla nasilnog preobra\u0107enja i proglasila ekumenizam i me\u0111ureligijski dijalog i toleranciju s drugim vjerskim uvjerenjima. Dakle, niko nema pravo da u njeno ime zahteva silu na Kosovu. U tom kontekstu, krajnje je vrijeme da i sama Sveta Stolica izrazi jasan stav prema hibridnim organizacijama kao \u0161to je “De\u010danski pokret”, koji poziva na nasilno preobra\u0107enje u ime katoli\u010danstva. I vreme je da dr\u017eava Vatikan prizna Kosovo kao nezavisnu dr\u017eavu, \u010dime bi bilo potpuno jasno ko govori u ime katolicizma o Kosovu i njegovim stanovnicima.\u00a0 Me\u0111utim, i bez tog zvani\u010dnog priznanja, mo\u017ee se re\u0107i da su zahtjevi “De\u010danskog pokreta” za prelazak iz islama u katoli\u010danstvo suprotni vatikanskoj strategiji za dijalog i toleranciju s islamom. Tendencije \u201eDe\u010danskog pokreta\u201c su vi\u0161e vezane za vreme rekonkviste, kada se Crkva nasilno vratila katoli\u010danstvu. Drugi, isticanje nacionalnog aspekta od strane “De\u010danskog pokreta”, blisko je doktrini Srpske pravoslavne crkve, koja nagla\u0161ava nacionalni identitet. Dakle, velike su \u0161anse da je ovaj pokret vi\u0161e u okviru koncepta Srpske pravoslavne crkve, dok se katoli\u010danstvo koristi kao maska \u200b\u200bza obmanjivanje.<\/p>\n
Na kraju, albanski katoli\u010dki vjernici su \u010dasni \u010dlanovi na\u0161eg albanskog naroda i izvan su ovog izopa\u010denog pokreta. Do danas nema slu\u010daja da je bilo koji tradicionalni katolik bio uklju\u010den u ovaj pokret (osim kadrova u dve-tri crkve). Shodno tome, “De\u010danski pokret” nema nikakve veze sa povratkom katoli\u010danstvu, a jo\u0161 manje sa ja\u010danjem albanizma. Njihova centralna ideja je upravo slabljenje albanizma na Kosovu, jer bez slabljenja albanizma na Kosovu ne mo\u017ee se vratiti uticaj Srbije na Kosovu. Dok do slabljenja albanizma na Kosovu ne mo\u017ee do\u0107i bez slabljenja islamskog identiteta ve\u0107ine kosovskih Albanaca. Na\u0161 islamski identitet je bio i jeste u sukobu sa srpskim pravoslavljem, jo\u0161 od vremena kada je i masovno potur\u010denje Albanaca zapravo bilo bekstvo od pro\u017ediranja pro\u017edrljivim zahtevima Srpske pravoslavne crkve, da se pravoslavni Albanci pretvore u Srbe. Ovo je i danas bojno polje izme\u0111u Albanaca i Srba na Kosovu.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" De\u010danski pokret i druge antialbanske hibridne grupe pretvorile su u svog donkihotovskog borbenog konja tezu da navodni pokatoli\u010davanje osigurava ja\u010danje albanizma. Izjedna\u010davanje katolicizma sa albanizmom poku\u0161avaju upakovati kao kona\u010dnu istinu, iako ne mo\u017ee postojati znak jednakosti izme\u0111u katoli\u010danstva kao svjetske religije i albanizma, kao nacionalnog identiteta malog balkanskog naroda. Stoga \u0107u ovdje ukratko, ali dovoljno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3722,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-3721","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gledista"],"views":72,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3721","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3721"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3721\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3723,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3721\/revisions\/3723"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3722"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3721"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3721"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3721"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}