![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/19-10-1.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Stru\u010dnjaci otkrivaju kako pore\u0111enje s drugima, perfekcionizam i kroni\u010dni stres mogu potaknuti osje\u0107aj emocionalne praznine<\/p>\n
Hroni\u010dno nezadovoljstvo, ponekad poznato kao “disforija”, predstavlja dubok i uporan osje\u0107aj da \u017eivotu nedostaje smisao ili ispunjenje. Iako se ne smatra slu\u017ebenom psihijatrijskom dijagnozom, \u010desto mo\u017ee biti rani znak razvoja problema kao \u0161to su depresija, anksioznost, emocionalno izgaranje ili mentalni umor.<\/p>\n
Kada osje\u0107aj nezadovoljstva dugo traje i po\u010dne utjecati na svakodnevno funkcioniranje, razgovor sa stru\u010dnjakom za mentalno zdravlje mo\u017ee biti va\u017ean korak ka oporavku.<\/p>\n
dovoljno dobro, \u010dak i kada se spolja \u010dini da je sve u redu. Osoba \u010desto ima osje\u0107aj da ne\u0161to nedostaje i stalno te\u017ei novim ciljevima, uspjesima ili materijalnim stvarima, s uvjerenjem da \u0107e mu donijeti sre\u0107u i ispunjenje. Ali kada se postigne cilj, zadovoljstvo brzo nestaje i javlja se potreba za ne\u010dim drugim. Vremenom se stvara obrazac koji se ponavlja: privremena nada, pra\u0107ena razo\u010daranjem i emocionalnom prazninom.<\/p>\n
Ovo stanje mo\u017ee zna\u010dajno utjecati na odnose s drugima, koncentraciju na poslu i op\u0107enito mentalno zdravlje.<\/p>\n
Ljudi koji se suo\u010davaju s dugotrajnim nezadovoljstvom \u010desto osje\u0107aju da im \u017eivoti nisu dovoljno ispunjeni, \u010dak i kada ostvare ciljeve za koje su nekada smatrali da je to vrlo va\u017eno<\/p>\n
pore\u0111enje s prijateljima.<\/p>\n
O. kolegama ili ljudima na dru\u0161tvenim mre\u017eama, gdje \u017eivoti drugih uvijek izgledaju uspje\u0161niji i sretniji. Mnogim ljudima je te\u0161ko u\u017eivati \u200b\u200bu stvarima koje su ih \u010dinile sretnima, kao \u0161to su hobiji, dru\u0161tvo ili planovi za budu\u0107nost.<\/p>\n
Pored emocionalnih promjena, mo\u017ee do\u0107i do poja\u010dane razdra\u017eljivosti, stalnih pritu\u017ebi na posao, izgled, partnera ili \u017eivotne okolnosti. Mali problemi po\u010dinju da izgledaju mnogo ozbiljniji nego ranije, dok bliski krug mo\u017ee da percipira osobu kao negativnu ili mu je te\u0161ko ugoditi. Neki ljudi imaju i fizi\u010dke simptome, kao \u0161to su umor, promjene apetita i poreme\u0107aji spavanja, prenosi Telegrafi.<\/p>\n
Studije pokazuju da se ljudi relativno brzo prilago\u0111avaju i pozitivnim i negativnim promjenama u \u017eivotu. Iz tog razloga doga\u0111aji poput pove\u0107anja plate, kupovine nove ku\u0107e ili finansijske dobiti donose samo privremenu sre\u0107u. Ovaj fenomen je poznat kao “hedonisti\u010dka adaptacija”.<\/p>\n
Pored toga, odre\u0111ene osobine li\u010dnosti uti\u010du na na\u010din na koji se ljudi vra\u0107aju osje\u0107aju nesre\u0107e nakon pozitivnih doga\u0111aja. Na\u010dini razmi\u0161ljanja tako\u0111e igraju va\u017enu ulogu. Stalno vra\u0107anje negativnim iskustvima, preterano analiziranje problema i upore\u0111ivanje sa drugima mo\u017ee jo\u0161 vi\u0161e produbiti ovaj ose\u0107aj. <\/p>\n
Stru\u010dnjaci razlikuju i pojam “anhedonija”, koji ozna\u010dava smanjenje sposobnosti osje\u0107anja zadovoljstva i radosti. Ovo stanje je povezano sa na\u010dinom na koji mozak reaguje na nagradu i \u010desto je povezano sa niskim zadovoljstvom \u017eivotom.<\/p>\n
Naj\u010de\u0161\u0107i uzroci kroni\u010dnog nezadovoljstva<\/p>\n
Hroni\u010dno nezadovoljstvo obi\u010dno proizlazi iz kombinacije psiholo\u0161kih, dru\u0161tvenih i \u017eivotnih faktora.<\/p>\n
Dru\u0161tvene mre\u017ee i pore\u0111enje s drugima.
\nSavremeni na\u010din \u017eivota podsti\u010de stalno upore\u0111ivanje sa drugima. Dru\u0161tveni mediji jo\u0161 vi\u0161e poja\u010davaju ovaj efekat, jer ve\u0107ina ljudi predstavlja samo idealnu verziju svog \u017eivota. Iz tog razloga mnogi ljudi stvaraju osje\u0107aj da zaostaju ili da nisu dovoljno uspje\u0161ni.<\/p>\n
Perfekcionizam i samokriti\u010dnost.
\nPerfekcionisti \u010desto postavljaju sebi nerealne standarde. \u010cak i kada uspiju, fokus ostaje na gre\u0161kama i onome \u0161to jo\u0161 uvijek nije \u201edovoljno dobro\u201c. Ovakav na\u010din razmi\u0161ljanja mo\u017ee dovesti do hroni\u010dnog stresa i emocionalne iscrpljenosti.<\/p>\n
Dugotrajni stres.
\nStres je jedan od glavnih faktora rizika za razvoj trajnog nezadovoljstva. Kada je tijelo stalno pod pritiskom, pove\u0107ava se nivo kortizola, hormona stresa, \u0161to negativno utje\u010de na dijelove mozga odgovorne za dono\u0161enje odluka i emocionalnu kontrolu. Iz tog razloga osoba postaje osjetljivija na razo\u010daranja i negativne situacije.<\/p>\n
Okolnosti i \u017eivotne promjene se mijenjaju.
\nOdre\u0111eni periodi \u017eivota nose ve\u0107i rizik za razvoj nezadovoljstva. To se posebno odnosi na srednju \u017eivotnu dob, kada su ljudi suo\u010deni s velikim porodi\u010dnim i profesionalnim obavezama, brigom o roditeljima i preispitivanje li\u010dnih o\u010dekivanja.<\/p>\n
Finansijski problemi, nepo\u0161tovanje na poslu, razvod, selidba ili odlazak u penziju mogu zna\u010dajno poljuljati osje\u0107aj stabilnosti i zadovoljstva. Tako\u0111er, nedostatak fizi\u010dke aktivnosti, nezdrava hrana, gojaznost i problemi sa spavanjem mogu pogor\u0161ati emocionalno stanje i samopercepciju.<\/p>\n
Da li je kroni\u010dna nesre\u0107a povezana s mentalnim poreme\u0107ajima?<\/p>\n
Istra\u017eivanja pokazuju jasnu vezu izme\u0111u dugotrajne nesre\u0107e i razvoja depresije i anksioznosti. Osobe koje dugo osje\u0107aju nezadovoljstvo \u017eivotom imaju zna\u010dajno ve\u0107i rizik od razvoja depresivnih poreme\u0107aja. Nezadovoljstvo mo\u017ee biti i uzrok i posljedica anksioznosti, posebno kod mladih ljudi.<\/p>\n
Dobra vijest je da se kroni\u010dno nezadovoljstvo mo\u017ee uspje\u0161no lije\u010diti. Jedan od najefikasnijih pristupa je kognitivno-bihejvioralna terapija, koja poma\u017ee osobi da prepozna i promijeni negativne misaone obrasce koji odr\u017eavaju ovaj osje\u0107aj \u017eivim.<\/p>\n
\u010cesto se koristi i terapija prihva\u0107anja i posve\u0107enosti, koja poma\u017ee ljudima da prihvate stvari koje ne mogu promijeniti i usklade odluke sa li\u010dnim vrijednostima.<\/p>\n
Ljudima koji nisu zadovoljni svojim \u017eivotnim ciljevima, pomo\u0107 mo\u017ee ponuditi i briga “\u017eivota”. coach\u201c, iako to ne zamjenjuje psihoterapiju, ve\u0107 slu\u017ei kao dodatna podr\u0161ka kada emocionalni problemi nisu previ\u0161e izra\u017eeni.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stru\u010dnjaci otkrivaju kako pore\u0111enje s drugima, perfekcionizam i kroni\u010dni stres mogu potaknuti osje\u0107aj emocionalne praznine Hroni\u010dno nezadovoljstvo, ponekad poznato kao “disforija”, predstavlja dubok i uporan osje\u0107aj da \u017eivotu nedostaje smisao ili ispunjenje. Iako se ne smatra slu\u017ebenom psihijatrijskom dijagnozom, \u010desto mo\u017ee biti rani znak razvoja problema kao \u0161to su depresija, anksioznost, emocionalno izgaranje ili mentalni […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":37482,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-37481","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje"],"views":4,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=37481"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37481\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37483,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37481\/revisions\/37483"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/37482"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=37481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=37481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=37481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}