{"id":3760,"date":"2025-12-24T12:50:21","date_gmt":"2025-12-24T11:50:21","guid":{"rendered":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/pravljenje-knjizevnosti-u-diktaturi-kadare-na-naslovnoj-strani-le-mondea\/"},"modified":"2025-12-24T12:50:22","modified_gmt":"2025-12-24T11:50:22","slug":"pravljenje-knjizevnosti-u-diktaturi-kadare-na-naslovnoj-strani-le-mondea","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/pravljenje-knjizevnosti-u-diktaturi-kadare-na-naslovnoj-strani-le-mondea\/","title":{"rendered":"Pravljenje knji\u017eevnosti u diktaturi, Kadare na naslovnoj strani &#8220;Le Mondea&#8221;"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/Ismail-kadare-1.jpg\" style=\"width:100%;height:auto;margin-bottom:20px\"><\/p>\n<p>&#8220;Le Monde&#8221; &#8211; Ismail Kadare na naslovnoj strani &#8211; govori o pisanju literature za vrijeme diktature.<\/p>\n<p>U kolumni posve\u0107enoj &#8220;Velikim piscima&#8221;, &#8220;Le Monde&#8221; je posebnu pa\u017enju posvetio kolosu albanskog pera, Ismailu Kadareu.<\/p>\n<p>U ciklusu od pet intervjua, Kadare je u\u017eivo sa svojim pri\u010di u naslovu &#8220;Mene&#8221; na \u010detvrtom mjestu: &#8220;Mene&#8221; na \u010detvrtom mjestu. zna\u010dilo &#8211; bavio sam se knji\u017eevno\u0161\u0107u.&#8221;<\/p>\n<p>Tokom mjeseca maja, novinarka Florence Noiville je posjetila Albaniju, tokom koje je intervjuisala Ismaila Kadarea u njegovoj ku\u0107i u Tirani.<\/p>\n<p>&#8220;U svijetu u kojem algoritmi \u017eele da naprave zakon, mi biramo subjektivno&#8221;, pi\u0161e Noiville.<\/p>\n<p>Osje\u0107ali ste se kada ste u svom studiju u\u010dinili ono \u0161to ste radili kod ku\u0107e. Tirana?<\/p>\n<p>Vidim se ispred kamina. Za\u010dudo, sa ose\u0107ajem da sam \u201eslobodni pisac\u201c. Moja supruga Helena radila je u jednoj izdava\u010dkoj ku\u0107i. Svako jutro sam sjedio sam i pisao. Ima li i\u0161ta divnije? Neke od mojih knjiga su bile zabranjene, ali sam uglavnom napisao ono \u0161to sam htio. Ponekad sam osje\u0107ao da je neka fraza dobra. Iako mo\u017ee izgledati nelogi\u010dno, osjetio sam njegovu skrivenu ljepotu. Poku\u0161ao sam fizi\u010dki. Za mene je svaka vrsta utjehe bila unutar knji\u017eevnosti. I u misteriji razumevanja, makar i od strane nekoliko ljudi.<\/p>\n<p>Znate li latinsku poslovicu &#8220;Vivere militare est&#8221;? Eh.. a ako je \u017eivjeti kao tu\u010da treba da si sretan ako nisi ubijen (smijeh). Za mene \u017eivjeti zna\u010di stvarati knji\u017eevnost. Nesposobnost za obavljanje ovog zadatka bilo bi kao da ne \u017eivite. Uspio sam to u\u010diniti i ni\u0161ta me nije sprije\u010dilo. Onda sam imao sre\u0107e. Ponekad mi u Albaniji ka\u017eu: &#8220;O da si \u017eivio u slobodnoj zemlji&#8221;. Ali ko zna? Ko zna da li je sve moglo biti druga\u010dije?<\/p>\n<p>Danas, kada se osvrnete na svoj rad, koji je va\u0161 najve\u0107i ponos?<\/p>\n<p>Pisao sam decenijama pod najkrvavijom diktaturom u poslijeratnoj Evropi. Danas, godinama kasnije, moja knji\u017eevnost je ista. Nije se promenila. Ako ne pogledate datum na kraju djela, ne znate kada je napisano. Tako sam 2017. godine u Velikoj Britaniji osvojio me\u0111unarodnu nagradu Man Booker sa &#8220;Sobama srama&#8221;, tekstom napisanim 1978. godine, a \u010detrdeset godina kasnije, na moju sre\u0107u, \u017eiri je ocijenio da je njegovo \u010ditanje aktuelno i prirodno. Zbog toga sam sretan.<\/p>\n<hr style=\"margin:30px 0\">\n<p style=\"font-size:13px;color:#666\">Izvor: <strong>prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8220;Le Monde&#8221; &#8211; Ismail Kadare na naslovnoj strani &#8211; govori o pisanju literature za vrijeme diktature. U kolumni posve\u0107enoj &#8220;Velikim piscima&#8221;, &#8220;Le Monde&#8221; je posebnu pa\u017enju posvetio kolosu albanskog pera, Ismailu Kadareu. U ciklusu od pet intervjua, Kadare je u\u017eivo sa svojim pri\u010di u naslovu &#8220;Mene&#8221; na \u010detvrtom mjestu: &#8220;Mene&#8221; na \u010detvrtom mjestu. zna\u010dilo &#8211; [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3761,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-3760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui"],"views":37,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3760"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3762,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3760\/revisions\/3762"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3761"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}