![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/260530083544_drone_newsauto-Shahed.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Potres u NATO-u iz novog presedana na jednu od njegovih \u010dlanica<\/p>\n
Kada pi\u0161tolj ko\u0161ta koliko polovni automobil i preleti dvije hiljade kilometara, geografija prestaje biti \u0161tit. I ovo potpuno mijenja kalkulacije svake zemlje NATO-a.<\/p>\n
Ruski dron koji se sru\u0161io u desetospratnicu u Galatiju, u Rumuniji, kilometrima od ukrajinskog fronta, pokazao je na najbrutalniji na\u010din ne\u0161to \u0161to je Evropa odbila da prihvati: rat dronova ne prestaje na granicama.<\/p>\n
Oru\u017eje koje bruji kao rusko oru\u017eje postalo je glavno oru\u017eje otkad je <\/p>\n
Sha. po\u010detak invazije Ukrajine u februaru 2022. Pokre\u0107u ih stotine u jednoj no\u0107i i koriste se za ga\u0111anje vojnih ciljeva, naseljenih podru\u010dja, energetskih objekata i civilne infrastrukture. Njihova logika nije samo destrukcija; to je zamorno. Kada pedeset besplatnih dronova poleti zajedno, branilac je primoran da potro\u0161i skupe protivavionske projektile da ih obori, a u nekom trenutku rezerve ponestane.<\/p>\n
U Ukrajini ih \u010desto nazivaju “mopedima”, zbog karakteristi\u010dnog, dubokog zujanja koje podsje\u0107a na kosilicu koja se mo\u017ee \u010duti na no\u0107nom nebu neposredno prije eksplozije. To je zvuk kojeg su se stanovnici Kijeva, Odese i sada Galatije nau\u010dili pla\u0161iti.<\/p>\n
\u0160ahed-136 ili Geran-2? Ista ideja, ruske proizvodnje<\/p>\n
Geran-2 je ruska doma\u0107a verzija iranskog Shahed-136. To je novi dron dugog dometa za jednokratnu upotrebu koji se novinarskim jezikom naziva “kamikaze dron”: leti do cilja i raznosi se na njemu. Moskva je postavila doma\u0107e proizvodne linije 2023. godine, godinu dana nakon po\u010detka rata, u fabrici u Tatarstanu. Kada je proizvodnja postala interna stvar, napadi su se zna\u010dajno pove\u0107ali \u2013 vi\u0161e dronova u jednoj no\u0107i nego \u0161to je ranije kori\u0161teno u mjesecima.<\/p>\n
Karakteristike obja\u0161njavaju za\u0161to ova taktika funkcionira. Geran-2 leti relativno sporo, brzinom od oko 180 kilometara na sat, ali mo\u017ee dose\u0107i udaljenosti i do dvije hiljade kilometara, nose\u0107i oko 50 kilograma eksploziva. U pore\u0111enju sa balisti\u010dkim i krstare\u0107im projektilima, koje putuju mnogo br\u017ee i imaju mnogo vi\u0161e snage, dron je spor i slab. Ali ko\u0161ta izme\u0111u 25.000 i 40.000 evra, \u0161to je samo deli\u0107 cene rakete vredne milione. U ratu iscrpljivanja, ovaj odnos tro\u0161kova je sve.<\/p>\n
Zapadni mikro\u010dipovi u ruskom sme\u0107u<\/p>\n
Ovdje le\u017ei jedna od najneugodnijih ratnih istina. Uprkos sankcijama Evropske unije koje zabranjuju direktan izvoz u Rusiju, stotine komponenti zapadnih kompanija i dalje zavr\u0161avaju u ruskim dronovima. Ukrajinska vojna obavje\u0161tajna slu\u017eba je, analiziraju\u0107i ugljenisane ostatke oborenog Geran-2, mapirala njihovu cijelu strukturu.<\/p>\n
Prema zajedni\u010dkoj istrazi objavljenoj u februaru, dok se ukupan broj komponenti kre\u0107e u stotinama, samo nekoliko desetina je ruskog porijekla. Mnogi se proizvode u SAD-u i Kini, ali vi\u0161e od stotinu ih proizvodi oko dvadesetak evropskih kompanija \u2013 mikro\u010dipovi, prijemnici, tranzistori, diode, antene, pumpe za gorivo. Podaci o trgovini pokazuju 672 po\u0161iljke sankcionisanih komponenti od strane evropskih kompanija u Rusiju izme\u0111u januara 2024. i marta 2025. godine, preko 178 posredni\u010dkih kompanija, uglavnom u Kini i Hong Kongu. Drugim rije\u010dima, Evropu djelomi\u010dno bombarduje vlastita tehnologija, koja putuje u Rusiju kroz lavirintsku mre\u017eu preprodava\u010da.<\/p>\n
Geran-5: kada “moped” postane mini projektil<\/p>\n
Rusija se nije zaustavila na Geran-2. Od doma\u0107e proizvodnje pobolj\u0161an je: ve\u0107a visina leta, bolja otpornost na smetnje, sna\u017enije bojeve glave. Svaka nova verzija smatra se smrtonosnijom od prethodne.<\/p>\n
Geran-5 je otkriven u maju i predstavlja veliki korak naprijed. To je juri\u0161na bespilotna letjelica na mlazni pogon, duga oko \u0161est metara i raspona krila do 5,5 metara \u2013 dimenzije koje ga pribli\u017eavaju maloj krstare\u0107oj raketi od skromnog Shaheda. Koristi motor kineske proizvodnje Telefly, nosi bojevu glavu od 90 kilograma i ima domet od oko 1.000 kilometara, uz brzinu krstarenja od 450 do 600 kilometara na sat. To je tri puta br\u017ee i skoro dvostruko vi\u0161e od svog prethodnika.<\/p>\n
Ono \u0161to zabrinjava je njegova svestranost. Prema ukrajinskim vojnim informacijama, Geran-5 se mo\u017ee lansirati i sa vazdu\u0161nih platformi, poput juri\u0161nih aviona Su-25, a osim glavne bojeve glave mo\u017ee nositi i infracrvene vo\u0111ene rakete vazduh-vazduh R-73. Opet, ista pri\u010da sa komponentama: izvje\u0161taji pokazuju da se i ova verzija oslanja na zapadnu mikroelektroniku, s mikro\u010dipovima iz zemalja poput Njema\u010dke i Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n
Te\u0161ko je doku\u010diti razmjere ovog fenomena. Moskva je 2025. napala ukrajinske gradove 357 od 365 no\u0107i u godini. Ukrajina je imala samo osam no\u0107i bez alarma. Kako masovni napadi postaju sve rasprostranjeniji i smrtonosniji, Kijev stalno ja\u010da svoju protivvazdu\u0161nu odbranu, razvijaju\u0107i specijalne alate za suprotstavljanje Geraniju.<\/p>\n
Rezultati pokazuju da se odbrana mo\u017ee nositi. Rusija je 23. maja, u jednom od najve\u0107ih napada u ratu, lansirala 600 dronova, 36 hipersoni\u010dnih balisti\u010dkih projektila Kin\u017eal i Cirkon, pa \u010dak i balisti\u010dke rakete srednjeg dometa Ore\u0161nik. Ukrajinske snage zauzele su ogromnu ve\u0107inu, sa stopom ubijanja drona Shahed od preko 91%. Problem vi\u0161e nije toliko samo zarobljavanje, ve\u0107 cijena i izdr\u017eljivost: kada 600 padne u jednoj no\u0107i, \u010dak i 9% koje pro\u0111e dovoljno je da izazove haos.<\/p>\n
No\u0107 od 28. do 29. maja 2026. odvela je rat izvan ukrajinskog fronta. Ruski dron, kojeg su rumunske vlasti identifikovale kao Geran-2, u\u0161ao je u rumunski vazdu\u0161ni prostor i sru\u0161io se na desetospratnicu u Galatiju, u blizini ukrajinske granice na Dunavu. Napad je izbio, izbio je po\u017ear, a dva stanara su lak\u0161e povrije\u0111ena. Bio je to prvi put da je ruski dron pogodio stambenu zgradu na rumunskom tlu od po\u010detka invazije.<\/p>\n
Dva rumunska aviona F-16 poletjela su iz baze Fete\u015fti i dobila su naredbu da se uklju\u010de, ali nisu poku\u0161ali oboriti dron iznad stambenog podru\u010dja, kako ne bi izazvali eksploziju u urbanom podru\u010dju. Dron je leteo oko \u010detiri minuta u rumunskom vazdu\u0161nom prostoru pre nego \u0161to se sru\u0161io. Vr\u0161ilac du\u017enosti premijera Ilie Bologian otvoreno je priznao da su sposobnosti rumunskog protuzra\u010dne odbrane ograni\u010dene nivoom raspolo\u017eive opreme – rijetko javno priznanje slabosti.<\/p>\n
Bukure\u0161t je pozvao ruskog ambasadora radi obja\u0161njenja i nazvao incident “ozbiljnom i neodgovornom eskalacijom”. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je da \u0107e alijansa braniti “svaki centimetar” savezni\u010dke teritorije i da posljedice rata “ne prestaju na granicama”. Prema rumunskom Ministarstvu odbrane, olupina ruskih dronova prona\u0111ena je na teritoriji Rumunije najmanje 47 puta od po\u010detka rata, od kojih se 12 dogodilo samo 2026. godine. Ovo nije bila izolirana nesre\u0107a; bio je to vrhunac trenda. \/kvadrat<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Potres u NATO-u iz novog presedana na jednu od njegovih \u010dlanica Kada pi\u0161tolj ko\u0161ta koliko polovni automobil i preleti dvije hiljade kilometara, geografija prestaje biti \u0161tit. I ovo potpuno mijenja kalkulacije svake zemlje NATO-a. Ruski dron koji se sru\u0161io u desetospratnicu u Galatiju, u Rumuniji, kilometrima od ukrajinskog fronta, pokazao je na najbrutalniji na\u010din ne\u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":37624,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[456],"class_list":["post-37623","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-aktualnost"],"views":8,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=37623"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37625,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37623\/revisions\/37625"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/37624"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=37623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=37623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=37623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}