![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/20-1-3.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Tijekom dubokog sna, mozak aktivira prirodni sistem \u010di\u0161\u0107enja koji uklanja \u0161tetne proteine \u200b\u200bi mo\u017ee smanjiti rizik od demencije i neurodegenerativnih bolesti<\/p>\n
Dok spavamo, na\u0161 mozak se ne odmara samo od dnevnih aktivnosti. Naprotiv, no\u0107u se aktivira slo\u017een sistem “\u010di\u0161\u0107enja” koji uklanja \u0161tetne tvari nakupljene tokom dana. Istra\u017eiva\u010di sada vjeruju da upravo ovaj proces mo\u017ee igrati klju\u010dnu ulogu u za\u0161titi od demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti.<\/p>\n
Za\u0161to je san mnogo vi\u0161e od odmora?<\/p>\n
Nova nau\u010dna analiza, objavljena u \u010dasopisu Science, pokazuje da poreme\u0107aji spavanja, kroni\u010dni stres, depresija, kardiovaskularne bolesti i starenje imaju jednu zajedni\u010dku stvar: mogu prirodno poremetiti spavanje i omogu\u0107iti otklanjanje mozga. metaboli\u010dki.<\/p>\n
Odavno je poznato da je odraslima potrebno u prosjeku sedam do osam sati sna kako bi odr\u017eali fizi\u010dko i mentalno zdravlje. Me\u0111utim, nova saznanja pokazuju da san nije samo period oporavka organizma.<\/p>\n
U dubokim fazama sna, mozak aktivira takozvani glimfati\u010dki sistem, mre\u017eu zadu\u017eenu za uklanjanje \u0161tetnih proteina i drugih otpadnih proizvoda koji se nakupljaju dok smo budni.<\/p>\n
Prema autoru studije dr., neurologu, neurologu. Maiken Nedergaard s Medicinskog centra Univerziteta Rochester, sve vi\u0161e dokaza pokazuje da poreme\u0107aj ovog sistema mo\u017ee biti va\u017ean faktor u razvoju neurodegenerativnih bolesti, prenosi Telegraph.<\/p>\n
Tokom dana razli\u010diti neurotransmiteri, uklju\u010duju\u0107i noradrenalin, serotonin, dopamin i acetilholin, djeluju relativno nezavisno i poma\u017eu u odr\u017eavanju pa\u017enje, odr\u017eavanju pa\u017enje, spavanju, ><\/p>\n
u toku dana djeluju relativno nezavisno. situacija se menja. Ove hemikalije po\u010dinju da deluju sinhronizovano, stvaraju\u0107i ritmi\u010dke obrasce koji stimuli\u0161u proces \u010di\u0161\u0107enja mozga. Od posebne su va\u017enosti faze ne-REM spavanja, odnosno dubokog sna, koje aplikacije za pra\u0107enje sna \u010desto ozna\u010davaju kao “jezgro” ili “duboki san”.<\/p>\n
Tokom ovih faza, javljaju se kratki naleti mo\u017edane aktivnosti, poznati kao mikrobu\u0111enja. Iako osoba ostaje u snu, ovi kratki doga\u0111aji pokre\u0107u niz fiziolo\u0161kih promjena.<\/p>\n
Oni uzrokuju \u0161irenje i su\u017eenje malih krvnih \u017eila, pospje\u0161uju\u0107i kretanje cerebrospinalne teku\u0107ine kroz mo\u017edano tkivo. Na ovaj na\u010din se iz mozga uklanjaju potencijalno \u0161tetni proteini, uklju\u010duju\u0107i beta amiloid i tau protein, koji se smatraju me\u0111u glavnim znakovima Alchajmerove bolesti.<\/p>\n
Kada je san prekinut ili nedovoljan, prirodni ritmovi mozga su poreme\u0107eni. Rezultat je manje efikasno uklanjanje otpada, koji se vremenom mo\u017ee akumulirati.<\/p>\n
Danas stru\u010dnjaci sve vi\u0161e govore o dvosmjernoj vezi izme\u0111u sna i demencije. S jedne strane, lo\u0161 san mo\u017ee ubrzati nakupljanje neurotoksi\u010dnih proteina i potaknuti upalne procese u mozgu. S druge strane, rane promjene povezane s neurodegenerativnim bolestima \u010desto naru\u0161avaju samu strukturu sna.<\/p>\n
Tako se stvara za\u010darani krug u kojem poreme\u0107eni san jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161ava procese koji dovode do o\u0161te\u0107enja mo\u017edanih stanica.<\/p>\n
Otkucaji srca kao novi pokazatelj zdravlja mozga?<\/p>\n
Jedan od najzanimljivijih zaklju\u010daka istra\u017eivanja vezan je za varijabilnost spavanja. Radi se o malim razlikama u vremenskom intervalu izme\u0111u dva uzastopna otkucaja srca.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su uo\u010dili da je ovaj parametar usko povezan sa sporim fiziolo\u0161kim ritmovima koji koordiniraju procese \u010di\u0161\u0107enja mozga.<\/p>\n
Prema njima, ve\u0107a varijabilnost otkucaja srca tokom spavanja mo\u017ee ukazivati na kvalitetniji dubok san i efikasnije funkcionisanje ovog sistema. jednostavno pra\u0107enje otkucaja srca mo\u017ee postati pristupa\u010dan i neinvazivan na\u010din za rano otkrivanje ljudi s pove\u0107anim rizikom od kognitivnog pada i demencije.<\/p>\n
Me\u0111utim, stru\u010dnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istra\u017eivanja, jer na varijabilnost otkucaja srca uti\u010du mnogi faktori, uklju\u010duju\u0107i stres, fizi\u010dko stanje, droge i sr\u010dane bolesti.<\/p>\n
Kako pobolj\u0161ati sve nauke i dalje je no\u0107no vo\u0111enje<\/p>\n
Kako pobolj\u0161ati sve nauke u no\u0107nom \u017eivotu. detaljima ovog slo\u017eenog procesa, stru\u010dnjaci nagla\u0161avaju da su preporuke za odr\u017eavanje zdravlja mozga vrlo sli\u010dne op\u0107im savjetima za kvalitetan san.<\/p>\n
Odlazak na spavanje i bu\u0111enje u pribli\u017eno isto vrijeme, dovoljno sna, svakodnevna fizi\u010dka aktivnost i kontrola stresa osnovni su koraci ka zdravijem snu.<\/p>\n
Tako\u0111er se preporu\u010duje izbjegavanje stimulansa u ve\u010dernjim satima, kao i smanjenje izlo\u017eenosti jakom svjetlu ekrana prije jakog izlaganja svjetlu. vrijeme spavanja.<\/p>\n
Sve vi\u0161e istra\u017eivanja potvr\u0111uje da kvalitetan san nije luksuz, ve\u0107 biolo\u0161ka potreba koja direktno utje\u010de na zdravlje mozga.<\/p>\n
Na\u0161 nervni sistem tokom no\u0107i obavlja slo\u017een posao: uklanja \u0161tetne tvari koje, ako se nakupe, mogu doprinijeti razvoju demencije.<\/p>\n
Jedna od najva\u017enijih procjena zdravog spavanja mo\u017ee biti da se odr\u017ei zdrava navika.<\/p>\n
pristupa\u010dne na\u010dine za dugoro\u010dno odr\u017eavanje kognitivnih funkcija i smanjenje rizika od neurodegenerativnih bolesti.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Tijekom dubokog sna, mozak aktivira prirodni sistem \u010di\u0161\u0107enja koji uklanja \u0161tetne proteine \u200b\u200bi mo\u017ee smanjiti rizik od demencije i neurodegenerativnih bolesti Dok spavamo, na\u0161 mozak se ne odmara samo od dnevnih aktivnosti. Naprotiv, no\u0107u se aktivira slo\u017een sistem “\u010di\u0161\u0107enja” koji uklanja \u0161tetne tvari nakupljene tokom dana. Istra\u017eiva\u010di sada vjeruju da upravo ovaj proces mo\u017ee igrati […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":38130,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-38129","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje"],"views":3,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=38129"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38129\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38131,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38129\/revisions\/38131"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/38130"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=38129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=38129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=38129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}