![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/1830-2-2.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Dijagonalni \u017elijeb u u\u0161noj resici, poznat kao Frankov znak, nije dijagnoza, ali mo\u017ee biti signal koji vrijedi ozbiljno shvatiti, posebno kod osoba s faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti<\/p>\n
Kardiovaskularne bolesti i dalje su me\u0111u najozbiljnijim zdravstvenim problemima u svijetu. Kada govorimo o znakovima upozorenja sr\u010danih problema, obi\u010dno mislimo na bol u grudima, ote\u017eano disanje, nepravilan rad srca, umor ili oticanje nogu.<\/p>\n
Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010di su primijetili da \u010dak i mnogo manje poznat, ali lako vidljiv znak mo\u017ee biti povezan sa zdravljem srca i krvnih \u017eila. To je dijagonalna brazda na u\u0161noj resici, medicinski poznata kao Frankov znak.<\/p>\n
Frankov znak je dijagonalna brazda ili nabor koji se prote\u017ee preko u\u0161ne resice, obi\u010dno od podru\u010dja blizu u\u0161nog kanala do vanjskog ruba resice. Ime je dobila po dr. Sanders T. Frank, koji je opisao ovaj znak 1973. godine, nakon \u0161to je primijetio njegovo prisustvo kod ljudi s anginom pektoris i koronarnom bole\u0161\u0107u.<\/p>\n
Od tada, mnoge studije su se bavile ovom vezom. Rezultati sugeriraju da bi ovaj znak mogao biti \u010de\u0161\u0107i kod ljudi sa bolestima srca i krvnih \u017eila, posebno kada je povezan s drugim faktorima rizika.<\/p>\n
Neka istra\u017eivanja povezuju dijagonalni \u017elijeb u u\u0161noj resici s koronarnom bole\u0161\u0107u srca, stanjem koje se javlja kada se arterije koje opskrbljuju srce krvlju suze zbog nakupljanja masnih plakova koje su objavljene u studiji suA20><\/p>\n
analizirali su Frankov znak u vezi sa koronarnom bole\u0161\u0107u. Autori su istakli da se ovaj znak u mnogim studijama povezivao s aterosklerotskim promjenama, ali nije dovoljno precizan da bi se koristio kao nezavisni dijagnosti\u010dki test.<\/p>\n
Jednostavnim rije\u010dima, \u017elijeb u u\u0161noj resici ne zna\u010di automatski da osoba ima sr\u010dano oboljenje. Ali ako je prisutan kod nekoga ko ima visok krvni pritisak, dijabetes, visok holesterol, pu\u0161enje, gojaznost ili porodi\u010dnu istoriju sr\u010danih bolesti, onda to mo\u017ee biti dodatni signal za pa\u017eljivije pra\u0107enje kardiovaskularnog zdravlja.<\/p>\n
Mo\u017ee li biti povezano sa mo\u017edanim udarom?<\/p>\n
Pored srca, Frankov znak je prou\u010davan i u vezi sa krvnim sudovima mozga. Studija objavljena 2017. u The American Journal of Medicine povezala je dijagonalni \u017elijeb u u\u0161noj resici s cerebrovaskularnim ishemijskim doga\u0111ajima, uklju\u010duju\u0107i prolazni ishemijski napad, poznat kao mini mo\u017edani udar, i mo\u017edani udar.<\/p>\n
241 pacijent hospitaliziran s akutnim ishemijskim mo\u017edanim udarom uklju\u010den je u ovu studiju. Frankov znak prona\u0111en je kod njih 190 ili 78,8 posto. Bio je \u010de\u0161\u0107i kod pacijenata s cerebrovaskularnim mo\u017edanim udarom nego kod onih s prolaznim ishemijskim napadom.<\/p>\n
Autori su tako\u0111er primijetili da je ovaj znak \u010de\u0161\u0107i kod pacijenata s klasi\u010dnim kardiovaskularnim faktorima rizika, kao \u0161to su hipertenzija, dijabetes tipa 2, starija \u017eivotna dob i prethodna povijest sr\u010danog udara.<\/p>\n
Me\u0111utim, ovdje se isti znak opreza ne ponavlja: Frankova dijagnoza se ne ponavlja: Frankova dijagnoza se ne ponavlja. predvidjeti da \u0107e se to dogoditi. desiti Pokazuje samo mogu\u0107u povezanost, koju treba sagledati zajedno sa op\u0161tim zdravstvenim stanjem i drugim faktorima rizika.<\/p>\n
Nau\u010dnici jo\u0161 nemaju kona\u010dan odgovor. Jedna od teorija je da ova brazda mo\u017ee biti povezana s gubitkom elastina i elasti\u010dnih vlakana u tkivu. Ovo je proces sli\u010dan promjenama koje se javljaju u arterijama tijekom ateroskleroze.<\/p>\n
Druga teorija sugerira mogu\u0107u genetsku povezanost, jer je Frankov znak uo\u010den kod razli\u010ditih etni\u010dkih grupa u razli\u010ditim zemljama svijeta.<\/p>\n
Neke studije su tako\u0111er pominjale promjene u cirkulaciji krvi, u malim \u017eilama i u strukturi vezivnog tkiva. Ovi mehanizmi mogu objasniti za\u0161to prividna promjena u u\u0161noj resici mo\u017ee biti povezana sa \u0161irim procesima koji utje\u010du na krvne \u017eile u tijelu.<\/p>\n
Nema potrebe za panikom, ali znak se ne smije zanemariti<\/p>\n
Prisustvo Frankovog znaka ne zna\u010di da osoba nu\u017eno ima sr\u010danu bolest ili da \u0107e je razviti. Tako\u0111er, odsustvo ovog znaka ne zna\u010di da je srce nu\u017eno zdravo.<\/p>\n
Me\u0111utim, ako primijetite dijagonalni \u017elijeb u u\u0161noj resici, posebno ako je dubok, prisutan u oba uha ili pra\u0107en drugim faktorima rizika, vrijedi razgovarati s lije\u010dnikom.<\/p>\n
Kontrola i krvni pritisak i na\u010din \u017eivota i dalje su va\u017eniji od bilo kakvog krvnog pritiska, \u0161e\u0107era, holesterola. single sign. fizi\u010dki. \u0160to se faktori rizika ranije otkriju, ve\u0107e su mogu\u0107nosti za prevenciju i pravovremeno lije\u010denje.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dijagonalni \u017elijeb u u\u0161noj resici, poznat kao Frankov znak, nije dijagnoza, ali mo\u017ee biti signal koji vrijedi ozbiljno shvatiti, posebno kod osoba s faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti Kardiovaskularne bolesti i dalje su me\u0111u najozbiljnijim zdravstvenim problemima u svijetu. Kada govorimo o znakovima upozorenja sr\u010danih problema, obi\u010dno mislimo na bol u grudima, ote\u017eano disanje, nepravilan […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":39369,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-39368","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje"],"views":5,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39368"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39368\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39370,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39368\/revisions\/39370"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39369"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=39368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=39368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}