![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/22-2-3.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Okru\u017eenje u kojem boravite tokom dana mo\u017ee poslati signale stresa mozgu, \u010dak i prije nego \u0161to to shvatite<\/p>\n
\u010cesto mislimo da su na\u0161e emocije uglavnom vo\u0111ene mislima. Kada se ose\u0107amo anksiozno, umorno ili napeto, skloni smo da to pove\u017eemo sa onim \u0161to mislimo. No, prema stru\u010dnjacima, na\u0161a osjetila \u2013 ono \u0161to vidimo, \u010dujemo, miri\u0161emo i osje\u0107amo \u2013 mogu imati mnogo ve\u0107i utjecaj na na\u0161e emocionalno stanje nego \u0161to mislimo.<\/p>\n
Mozak ne \u010deka uvijek da svjesno analiziramo situaciju. Njegov centar za uzbunu, amigdala, obra\u0111uje signale koji dolaze iz osjetila prije nego \u0161to racionalni dio mozga u potpunosti shvati \u0161ta se doga\u0111a.<\/p>\n
Psiholog Ken Martz obja\u0161njava da mozak ne \u010deka da na\u0161e misli sustignu situaciju prije nego \u0161to reagira na ono \u0161to osjetila pokupe iz okoline. Prema njegovim rije\u010dima, u trenutku kada svjesno shvatimo da “ne\u0161to nije u redu”, nervni sistem je mo\u017eda ve\u0107 zapo\u010deo odgovor na stres.<\/p>\n
To zna\u010di da osvjetljenje, buka, temperatura, mirisi, ekrani, vizuelni nered i ritam okoline mogu stalno utjecati na nivo stresa.<\/p>\n
Svako \u010dulo ima svoj put do mozga, ali neka djeluju br\u017ee od drugih. Miris, na primjer, ima direktnu vezu s limbi\u010dkim sistemom, dijelom mozga koji je usko povezan s emocijama i pam\u0107enjem.<\/p>\n
Zbog toga odre\u0111eni miris mo\u017ee trenutno promijeniti va\u0161e raspolo\u017eenje. Poznati parfem, miris kafe, ki\u0161e, svije\u0107e ili mjesto iz djetinjstva mogu izazvati jaka osje\u0107anja u roku od nekoliko sekundi.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, ne “smi\u0161ljamo” uvijek svoj put do anksioznosti; mi to \u010desto “osjetimo” na\u0161im osjetilima.<\/p>\n
Kada shvatite da nervni sistem neprestano skenira okolinu u potrazi za potencijalnim signalima opasnosti, \u010dak i svakodnevni \u017eivot po\u010dinje izgledati druga\u010dije. Otvorene kancelarije, zvuk telefonskih obave\u0161tenja, ekrani sa svih strana, ve\u0161ta\u010dko osvetljenje, urbana buka i dru\u0161tvene mre\u017ee su stimulansi sa kojima se na\u0161 nervni sistem ne nosi uvek lako.<\/p>\n
Problem je \u0161to se hroni\u010dno senzorno preoptere\u0107enje ne manifestuje uvek kao vidljiv stres. Ponekad se manifestira kao iznenadna iritacija, umor bez razloga, razdra\u017eenost zbog malih stvari ili osje\u0107aj da “ne\u0161to nije u redu”.<\/p>\n
Mo\u017eete burno reagirati na mali komentar i odmah se zapitati za\u0161to ste se toliko uznemirili. Ali \u010desto vas taj trenutak ne uznemirava; to je senzorno optere\u0107enje akumulirano tokom dana, a da toga nismo ni svjesni.<\/p>\n
Dobra vijest je da se isti sistem koji je preoptere\u0107en mo\u017ee i smiriti. A to ne zahtijeva nu\u017eno duge odmore ili drasti\u010dne promjene na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n
Prvi korak je smanjenje podra\u017eaja koji mogu preplaviti osjetila. Za neke to mo\u017ee zna\u010diti da jedu bez telefona. Za nekog drugog, sjedenje u tihoj prostoriji deset minuta, isklju\u010divanje nepotrebnih obavje\u0161tenja, \u0161etnja parkom ili pu\u0161tanje tihe muzike u pozadini.<\/p>\n
Cilj je jednostavan: dati jasan signal nervnom sistemu da nema opasnosti i da se nivo alarma mo\u017ee smanjiti.<\/p>\n
Kratka izlo\u017eenost prirodi je jedan od najboljih na\u010dina za to. \u010cak i kratak boravak u prirodnom okru\u017eenju mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju napetosti, smirivanju otkucaja srca i vra\u0107anju tijela u opu\u0161tenije stanje.<\/p>\n
Sporo hodanje, \u0161um ki\u0161e, svje\u017eeg zraka, zelenila ili samo stajanje pored prozora s pogledom na prirodu mogu imati pozitivan u\u010dinak na nervni sistem.<\/p>\n
Drugi umiruju\u0107i stimulansi, kao \u0161to su i duboki zvu\u010dni pritisak na prirodu, poma\u017eu u kretanju tijela. soft. Te\u017ei pokriva\u010d, tiha \u0161etnja, sporo disanje ili \u0161um vode mogu stvoriti osje\u0107aj sigurnosti i stabilnosti.<\/p>\n
Kada se osje\u0107ate preoptere\u0107eno i trebate brzo da se smirite, jednostavna tehnika je metoda 5-4-3-2-1. Ona koristi svoja \u010dula da vrati svoju pa\u017enju na sada\u0161nji trenutak.<\/p>\n
\u2022 primijetite 5 stvari koje mo\u017eete vidjeti.
\n\u2022 dodirnuti ili osjetiti 4 stvari oko sebe
\n\u2022 slu\u0161ajte 3 zvuka
\n\u2022 razlikovati 2 arome
\n\u2022 fokusirajte se na 1 okus u ustima<\/p>\n
Ova vje\u017eba traje oko 90 sekundi i mo\u017ee pomo\u0107i mozgu da se rije\u0161i ponavljaju\u0107ih misli, brige i anksioznosti oko budu\u0107nosti. Skre\u0107e pa\u017enju na senzorni unos sada\u0161njeg trenutka.<\/p>\n
Sljede\u0107i put kada se budete osje\u0107ali lo\u0161e, a da ne znate ta\u010dno za\u0161to, nemojte samo tra\u017eiti odgovor u svojim mislima. Osvrnite se oko sebe, oslu\u0161kujte zvukove, primijetite mirise, svjetlost, temperaturu i svoje tijelo.<\/p>\n
Ponekad nas ne zamara misao, ve\u0107 okru\u017eenje koje nas tiho obuzima tokom dana.<\/p>\n
Ako se osje\u0107aj tjeskobe, preplavljenosti ili napetosti \u010desto ponavlja i uti\u010de na svakodnevni \u017eivot, va\u017eno je potra\u017eiti pomo\u0107 stru\u010dnjaka za mentalno zdravlje<\/p>\n
.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Okru\u017eenje u kojem boravite tokom dana mo\u017ee poslati signale stresa mozgu, \u010dak i prije nego \u0161to to shvatite \u010cesto mislimo da su na\u0161e emocije uglavnom vo\u0111ene mislima. Kada se ose\u0107amo anksiozno, umorno ili napeto, skloni smo da to pove\u017eemo sa onim \u0161to mislimo. No, prema stru\u010dnjacima, na\u0161a osjetila \u2013 ono \u0161to vidimo, \u010dujemo, miri\u0161emo i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":39444,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-39443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje"],"views":7,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39443"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39443\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39445,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39443\/revisions\/39445"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39444"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=39443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=39443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}