![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/prizrenpost-og-179.png\")
<\/p>\n<\/p>\n
Usred fotografija i bola, otvorena je izlo\u017eba povodom 82. godi\u0161njice genocida Grka nad albanskim stanovni\u0161tvom \u010camrije.<\/p>\n
Fotografijama su svi oni koji su prije vi\u0161e od osam decenija nasilno protjerani iz svojih domova, a potom i pogubljeni, omogu\u0107ilo je udru\u017eenje Kosovo \u2013 \u201eOvo je omogu\u0107ilo danas udru\u017eenje \u201e\u00c7ria” koji je okupio predstavnike udru\u017eenja, vojnike U\u010cK, umjetnike i gra\u0111ane.<\/p>\n
\u0160ef ovog udru\u017eenja, Nexhmi Mu\u00e7iqi, rekao je da na ovaj na\u010din doprinose da se ova pro\u0161lost ne zaboravi, posebno za nove generacije.<\/p>\n
‘Chameria je cvijet koji treba zalijevati svaki dan. Nije da radimo sjajan posao, ali vjerujem i uvjeren sam da doprinosimo da se ne zaborave, doprinosimo novim generacijama da vas ne zaborave. Dakle, 82 godine nije slu\u010dajno \u0161to Gr\u010dka poku\u0161ava da prolongira ovo pitanje da Albanci zaborave. Ali, po\u0161tovana gospodo, ne, Albanci ne\u0107e zaboraviti, oni \u0107e raditi sa generacijama iz generacije u generaciju\u201d, rekao je Mu\u00e7iqi.<\/p>\n
Biv\u0161i borac OVK Sabit Geci zatra\u017eio je od Albanaca posve\u0107enost osloba\u0111anju etni\u010dkih zemalja jer, po njemu, ni\u0161ta ne dolazi bez te\u0161kog rada i \u017ertve.<\/p>\n
\u010cameri je stvar. Ako pri\u010damo o tome, a ne djelujemo, to je jo\u0161 stra\u0161nije. Jedna stvar protiv koje se trebamo boriti su ti\u0161ina i akcija. Dakle, ni\u0161ta nije oslobo\u0111eno bez malo truda i \u017ertve. Molio sam sve u\u010desnike i svakog Albanca da se posvete osloba\u0111anju tih krajeva, gde sam bio pre nekoliko godina, obi\u0161ao sam celu \u010cameriju i tamo sve video. Onda prvo vidim: “\u010cameri, Kosovo je sa nama”. Moram re\u0107i da su Albanci uz vas, ne Kosovo, nego svi Albanci. Kada smo zapo\u010deli rat, krenuli smo u ujedinjenje albanskih zemalja, \u010diji je dio bila \u010camerija. A onda smo polo\u017eili zakletvu za ujedinjenje svih albanskih zemalja, ne da se dele na kvartove, sela i sokake, nego na ujedinjenje albanskih zemalja\u201c, rekao je Geci.<\/p>\n
Gost, Qendrim Kryeziu, izrazio se isto \u0161to i borac OVK, koji je naglasio da su svi Albanci uz \u010camsteriju, najve\u0107e albansko podru\u010dje. Albanac.<\/p>\n
“Ja, kao komandant Geci, nisam taj koji govori “Kosovo je uz vas”. Svi smo mi Albanci svuda sa vama. Jer \u00c7am\u00ebria je samo albanska oblast gde je poslednja albanska oblast, koja je do\u017eivela najve\u0107u albansku katastrofu, ba\u0161 kao \u0161to smo i mi do\u017eiveli 1999. godine u Arberiju ovde u Pri\u0161tini. Zaboravili smo i grad Thon\u00eb ili Atinu jer je to grad i albanska kolevka, kolevka Ilirije, kolevka Pelazgije, dakle, gde se prvi put po\u010deo govoriti i govoriti albanski jezik\u201c, rekao je Kryeziu.<\/p>\n
A umetnik Naim Abazirija je rekao da \u010cam jo\u0161 nije duboko u\u0161ao u istorijsku istoriju. svesti Albanaca i da su fotografije sa izlo\u017ebe nemi dokaz mra\u010dnog vremena.<\/p>\n
\u201cNismo se okupili samo da pogledamo slike. Okupili smo se da se prisetimo velike nacionalne tragedije, duboke rane koja jo\u0161 uvek nije zale\u010dena u istorijskoj svesti Albanaca. Chameria predstavlja patnju, \u010dinjenje i \u017ertvovanje \u010ditavog stanovni\u0161tva koje se suo\u010dilo sa progonima, masakrima i njegovim \u010di\u0161\u0107enjem sa zemalja na kojima je \u017eivelo vekovima. Slike koje danas vidimo nemi su dokaz mra\u010dnog vremena. Govore o uni\u0161tenim porodicama, o siro\u010dadi, o \u017eenama i starcima koji su ubijeni ili prisiljeni da za sobom ostave sve \u0161to su gradili generacijama. Govore o spaljenim ku\u0107ama, oplja\u010dkanim imanjima i ljudima koji su nasilno protjerani iz svoje domovine\u201d, rekao je Abazi.<\/p>\n
Dok je druga go\u0161\u0107a Arta Makolli dodala da ovo nije samo kalendarski datum, ve\u0107 i trenutak istorijske odgovornosti.<\/p>\n
\u201eDanas smo ovdje da obilje\u017eimo ovu godi\u0161njicu najozbiljnijeg genocida na najozbiljnijoj godi\u0161njici genocida na najozbiljnijoj godi\u0161njici genocida. historija. Albanci\u2014genocid i nasilno proterivanje Albanaca iz \u010camerije sa njihovih zemalja. Ova godi\u0161njica nije samo kalendarski datum, to je trenutak razmi\u0161ljanja, to je trenutak sje\u0107anja, to je trenutak istorijske odgovornosti. Se\u0107amo se hiljada mu\u0161karaca, \u017eena i dece koji su tamo izgubili \u017eivote, masakrirani i prisiljeni da napuste svoje zemlje nasilno\u201c, nastavio je Makoli.<\/p>\n
Izlo\u017eba je otvorena u jutarnjim satima u hotelu \u201eGrand\u201c u Pri\u0161tini i do\u010dekuje posetioce do 14 \u010dasova.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Usred fotografija i bola, otvorena je izlo\u017eba povodom 82. godi\u0161njice genocida Grka nad albanskim stanovni\u0161tvom \u010camrije. Fotografijama su svi oni koji su prije vi\u0161e od osam decenija nasilno protjerani iz svojih domova, a potom i pogubljeni, omogu\u0107ilo je udru\u017eenje Kosovo \u2013 \u201eOvo je omogu\u0107ilo danas udru\u017eenje \u201e\u00c7ria” koji je okupio predstavnike udru\u017eenja, vojnike U\u010cK, umjetnike […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":39618,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[456],"class_list":["post-39617","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nacionalne","tag-aktualnost"],"views":4,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39617","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39617"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39617\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39619,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39617\/revisions\/39619"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39618"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39617"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=39617"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=39617"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}