![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/23-1-4.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Promena koja po\u010dinje na tanjiru mo\u017ee biti povezana sa ne\u010dim \u0161to se de\u0161ava mnogo dublje u organizmu<\/p>\n
Jednog dana shvatite da kafa vi\u0161e nema poznatu aromu. Va\u0161a omiljena supa deluje pomalo “prazna”, paradajz vi\u0161e nije tako sladak kao nekada, dok hranu po\u010dinjete da solite vi\u0161e nego ranije. Mnogi ljudi \u0107e pomisliti da su jednostavno promijenili hranu ili da je to normalan dio starenja.<\/p>\n
Istina je da se osje\u0107aj ukusa mijenja tokom godina, ali to nije jedini razlog za\u0161to hrana mo\u017ee izgubiti svoj poznati ukus. Na \u010dulo ukusa uti\u010du i lekovi koji se svakodnevno uzimaju, infekcije poput COVID-19, nedostatak odre\u0111enih vitamina i minerala, bolesti \u0161titne \u017elezde, ali i neki neurolo\u0161ki poreme\u0107aji. Stoga iznenadni ili dugotrajni gubitak okusa ne treba lako pripisati samo godinama.<\/p>\n
\u010culo okusa nije smje\u0161teno samo na jeziku<\/p>\n
Kada ka\u017eemo da je ne\u0161to dobrog okusa, zapravo govorimo o slo\u017eenom procesu u kojem u\u010destvuju jezik, nos, pljuva\u010dka, \u017eivci i mozak.<\/p>\n
Jezik ima pet osnovnih okusa, 0,0, od kojih je pet,000 osnovnih okusa, i 28,0, okusa: slatkog, slanog, kiselog, gorkog i umami, odnosno takozvanog “mesnog” okusa ili bogatog okusa, svojstvenog mesu, pe\u010durkama, za\u010dinjenom siru, paradajzu i supi.<\/p>\n
Me\u0111utim, ono \u0161to do\u017eivljavamo kao okus hrane u velikoj mjeri nastaje zahvaljuju\u0107i \u010dulu mirisa. Zato hrana skoro gubi ukus kada nam je nos za\u010depljen. Mozak samo stvara potpuni osje\u0107aj okusa kombiniraju\u0107i informacije iz nosa, jezika i nervnog sistema.<\/p>\n
Starenje mijenja okus, ali ne na na\u010din na koji ve\u0107ina ljudi misli.<\/p>\n
S godinama se broj okusnih pupoljaka postepeno smanjuje, dok se oni koji ostanu sporije regeneriraju. Istovremeno se smanjuje i lu\u010denje pljuva\u010dke koja je neophodna da bi se molekuli hrane probavili i dospjeli do receptora okusa.<\/p>\n
Iz tog razloga mnogi stariji ljudi posebno osje\u0107aju slabiji slani i slatki okus, pa, ne slute\u0107i, po\u010dinju da dodaju vi\u0161e soli ili \u0161e\u0107era u hranu.<\/p>\n
Me\u0111utim, ove promjene se obi\u010dno javljaju postepeno. Ako se okus iznenada promijenio, uzrok naj\u010de\u0161\u0107e treba tra\u017eiti negdje drugdje.<\/p>\n
Lijekovi mogu promijeniti okus hrane<\/p>\n
Malo ljudi zna da vi\u0161e od 250 lijekova mo\u017ee utjecati na \u010dulo okusa. To se naj\u010de\u0161\u0107e de\u0161ava sa nekim antibioticima, lijekovima za povi\u0161eni tlak, antidepresivima, antihistaminicima, lijekovima za \u0161titnu \u017elijezdu, preparatima za osteoporozu, ali i tokom kemoterapije.<\/p>\n
Kod nekih se javlja metalni okus u ustima, dok drugi opisuju da svaka hrana djeluje gorko ili potpuno bezukusno. Uzrok ne le\u017ei u samoj hrani, ve\u0107 u \u010dinjenici da lijekovi mogu promijeniti sastav pljuva\u010dke, utjecati na receptore okusa ili djelovati na nervni sistem.<\/p>\n
Covid je promijenio na\u010din na koji do\u017eivljavamo hranu<\/p>\n
Pandemija je mnogima pokazala koliko su ukus i miris va\u017eni. Tokom infekcije virusom SARS-CoV-2, gubitak mirisa i ukusa bio je jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih simptoma. Kod ve\u0107ine ljudi ova osjetila su se vratila nakon nekoliko sedmica, ali kod drugih su promjene trajale mjesecima ili \u010dak du\u017ee.<\/p>\n
Neki pacijenti su razvili i parosmiju, stanje u kojem poznati mirisi postaju neugodni. Kafa mo\u017ee da miri\u0161e na dim, \u010dokolada na hemikalije, dok se meso mo\u017ee \u010diniti kao da miri\u0161e na pokvarenu hranu.<\/p>\n
Nedostatak cinka mo\u017ee biti jedan od uzroka<\/p>\n
Cink je mineral koji ima va\u017enu ulogu u regeneraciji \u0107elija odgovornih za \u010dulo ukusa. Njegov nedostatak mo\u017ee dovesti do oslabljenog osje\u0107aja okusa, sporijeg zacjeljivanja rana, gubitka kose i slabijeg imuniteta.<\/p>\n
Nedostatak cinka se \u010de\u0161\u0107e javlja kod starijih osoba, kod osoba s bolestima probavnog sistema, kod vegetarijanaca i kod osoba koje se vrlo ujedna\u010deno hrane.<\/p>\n
Me\u0111utim, va\u017eno je ne samoinicijativno uzimati suplemente. Previ\u0161e cinka mo\u017ee izazvati ne\u017eeljene efekte i poremetiti ravnote\u017eu drugih minerala u tijelu.<\/p>\n
\u0160titna \u017elijezda tako\u0111er uti\u010de na ukus hrane<\/p>\n
Hormoni \u0161titne \u017elijezde u\u010destvuju u mnogim procesima u tijelu, uklju\u010duju\u0107i funkcionisanje nervnog sistema. Kod osoba sa hipotireozom, osim umora, pospanosti, suhe ko\u017ee i usporenog metabolizma, nije neuobi\u010dajeno da do\u017eivite i promjenu osjeta okusa ili mirisa.<\/p>\n
Iako ovaj simptom nije me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107im, mo\u017ee biti jedan od prvih znakova da je vrijeme za provjeru hormona \u0161titne \u017elijezde, nije problem u mozgu.<\/p>\n
jezik<\/p>\n
Daj da ga osjetimo. ukusa, zdrav jezik nije dovoljan. Informacije moraju do\u0107i do mozga, gdje se obra\u0111uju. Stoga promjene u okusu ponekad mogu pratiti neurolo\u0161ke bolesti, kao \u0161to su Parkinsonova bolest, Alchajmerova bolest, multipla skleroza ili posljedice mo\u017edanog udara.<\/p>\n
Kod nekih ljudi upravo promjena osjetila mirisa i okusa mo\u017ee prethoditi drugim simptomima, pa je to va\u017ean dijagnosti\u010dki trag za neurologa.>When nije gubitak okusa.<\/p>\n
bezopasan?<\/p>\n
Privremena promjena okusa zbog prehlade ili za\u010depljenog nosa obi\u010dno nije razlog za zabrinutost. Ipak, pregled kod ljekara se preporu\u010duje ako:<\/p>\n
gubitak okusa traje du\u017ee od dvije do \u010detiri sedmice;
\n\u2022 pojavio se iznenada i bez jasnog razloga;
\n\u2022 pra\u0107eno je gubitkom mirisa;
\n\u2022 imate pote\u0161ko\u0107a s gutanjem ili govorom;
\n\u2022 prisutni su slabost jedne strane tijela, vrtoglavica ili drugi neurolo\u0161ki simptomi;
\n\u2022 uz promjenu okusa, imate neobja\u0161njiv gubitak te\u017eine ili smanjen apetit.<\/p>\n
Ukus hrane tako\u0111er mo\u017ee biti pokazatelj zdravlja<\/p>\n
Iako promjene u okusu \u010desto prate starenje, one nisu ne\u0161to \u0161to bi trebalo automatski prihvatiti kao normalno. \u010culo ukusa zavisi od zdravlja usne duplje, funkcionisanja nosa, hormona, nervnog sistema i mnogih drugih procesa u organizmu. Stoga, ponekad to mo\u017ee biti prvi signal da se u organizmu de\u0161ava ne\u0161to \u0161to zaslu\u017euje pa\u017enju.<\/p>\n
Ako hrana odjednom nema isti ukus kao nekada, ne treba odmah razmi\u0161ljati o ozbiljnoj bolesti. Ali vrijedi stati i zapitati se da li vam tijelo mo\u017eda poku\u0161ava ne\u0161to re\u0107i. Ponekad odgovor nije na tanjiru, ve\u0107 u organizmu.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Promena koja po\u010dinje na tanjiru mo\u017ee biti povezana sa ne\u010dim \u0161to se de\u0161ava mnogo dublje u organizmu Jednog dana shvatite da kafa vi\u0161e nema poznatu aromu. Va\u0161a omiljena supa deluje pomalo “prazna”, paradajz vi\u0161e nije tako sladak kao nekada, dok hranu po\u010dinjete da solite vi\u0161e nego ranije. Mnogi ljudi \u0107e pomisliti da su jednostavno promijenili […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":40720,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-40719","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje"],"views":15,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40719","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=40719"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40719\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40721,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40719\/revisions\/40721"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/40720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=40719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=40719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=40719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}