{"id":43503,"date":"2026-08-09T16:30:53","date_gmt":"2026-08-09T14:30:53","guid":{"rendered":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/dr-ervin-muco-schmitt-i-bourdieu-dva-narativa-za-razumijevanje-protesta\/"},"modified":"2026-08-09T16:31:06","modified_gmt":"2026-08-09T14:31:06","slug":"dr-ervin-muco-schmitt-i-bourdieu-dva-narativa-za-razumijevanje-protesta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/dr-ervin-muco-schmitt-i-bourdieu-dva-narativa-za-razumijevanje-protesta\/","title":{"rendered":"Dr. Ervin Mu\u00e7o: Schmitt i Bourdieu: dva narativa za razumijevanje protesta"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/51460941-3044-427a-91ab-940563de1d05.jpg\" style=\"width:100%;height:auto;margin-bottom:20px\"><\/p>\n<p>Protesti koje danas vidimo u Albaniji uklju\u010duju ne\u0161to vi\u0161e od ljutnje trenutka. Oni odra\u017eavaju fundamentalno pitanje: kome pripada teritorija i ko odlu\u010duje o njenoj budu\u0107nosti?<\/p>\n<p>Ako ovaj politi\u010dki trenutak sagledamo kroz prizmu Carla Schmitta i njegove knjige Zemlja i more, ovi protesti nisu samo povezani s odre\u0111enim investicijskim projektom ili odmarali\u0161tem. Oni predstavljaju \u0161iri sukob izme\u0111u dva razli\u010dita na\u010dina razumijevanja i organizacije svijeta: kopna i mora.<\/p>\n<p>Prema Schmittu, ljudska historija je \u010desto bila oblikovana sukobom izme\u0111u kopna i mora. Zemlja simbolizira red, granice, identitet, zajednicu i sje\u0107anje. More uklju\u010duje kretanje, trgovinu, kapital, globalne mre\u017ee i stalne promjene. Kopno zahtijeva stabilnost, dok more zahtijeva cirkulaciju.<\/p>\n<p>U dana\u0161njoj Albaniji ovaj sukob je jasno vidljiv du\u017e obale.<\/p>\n<p>S jedne strane, postoji poticaj za ekonomski razvoj, prema kojem bi Albanija trebala iskoristiti svoj obalni potencijal za privla\u010denje investicija, turizma i kapitala. Sa ove ta\u010dke gledi\u0161ta, obala nije samo prekrasan krajolik; to je ekonomski motor sa neiskori\u0161\u0107enim potencijalom. More postaje na\u010din povezivanja sa svijetom.<\/p>\n<p>S druge strane, postoji perspektiva kopna: teritorija nije samo ekonomsko dobro, ve\u0107 dio kolektivnog sje\u0107anja, lokalnog identiteta i javnog interesa. Mnogi demonstranti su zabrinuti zbog vi\u0161e od jednog gra\u0111evinskog projekta. Njihova najdublja zabrinutost je da li se odluke o javnim prostorima oduzimaju zajednicama u ruke politi\u010dke mo\u0107i i velikih investitora.<\/p>\n<p>Mo\u017eda upravo tu le\u017ei sr\u017e protesta.<\/p>\n<p>Schmitt uvodi klju\u010dni koncept: nomos, poredak koji nastaje kada dru\u0161tvo odlu\u010duje kako se zemlji\u0161te dijeli i koristi. On tvrdi da u svakoj eri najva\u017eniji sukobi nastaju kada se ovaj poredak promijeni. Kada ljudi osjete da se na\u010din na koji razumiju svoju teritoriju mijenja bez njihovog pristanka, javlja se otpor.<\/p>\n<p>Mo\u017eda to obja\u0161njava za\u0161to dana\u0161nji protesti izgledaju intenzivniji od pukih tehni\u010dkih debata. Diskusija se ne odnosi samo na investicije ili za\u0161titu \u017eivotne sredine. Vezano je za na\u010din na koji mala zemlja poput Albanije zami\u0161lja svoju budu\u0107nost: kao prostor koji pa\u017eljivo balansira razvoj i o\u010duvanje teritorije, ili kao teritorij koji se potpuno otvara globalnoj logici kapitala i turizma.<\/p>\n<p>To ne zna\u010di da razvoj i za\u0161tita teritorije moraju biti u sukobu. Naprotiv, glavno je pitanje postoji li model koji mo\u017ee uravnote\u017eiti i jedno i drugo: razvijati se bez gubljenja osje\u0107aja pripadnosti i napredovati bez pretvaranja teritorije u robu li\u0161enu historije i sje\u0107anja.<\/p>\n<p>Na kraju krajeva, protesti u Albaniji su vezani za vi\u0161e od jednog projekta. Oni se doti\u010du \u0161ire ideje: \u0161ta zna\u010di posjedovati i upravljati vlastitom teritorijom u globaliziranom svijetu.<\/p>\n<p>Ovdje, kopno i more postaju vi\u0161e od djela politi\u010dke istorije. Slu\u017ei kao alat za razumijevanje izazova dana\u0161nje Albanije.<\/p>\n<p>Sukob koji Schmitt opisuje odvija se na nekoliko nivoa. Dok nam poma\u017ee da shvatimo za\u0161to teritorija postaje uzrok politi\u010dkih sporova, Pierre Bourdieu nam omogu\u0107ava da vidimo jo\u0161 jednu dimenziju iste bitke: borbu za definiranje zna\u010denja teritorije. Schmitt govori o teritoriji kao politi\u010dkom poretku; Bourdieu se fokusira na teritoriju kao objekt simboli\u010dke mo\u0107i.<\/p>\n<p>Ne odvijaju se svi politi\u010dki sukobi oko kontrole zemlje ili resursa. Neki se razvijaju na dubljem nivou: na desnici da defini\u0161u zna\u010denja koja oblikuju identitet dru\u0161tva. Ko defini\u0161e \u0161ta je razvoj? Ko odlu\u010duje \u0161ta predstavlja javni interes? Ko ima mo\u0107 da predstavi viziju budu\u0107nosti kao racionalnu i po\u017eeljnu?<\/p>\n<p>Ova pitanja nadilaze konkretne projekte ili sukobe trenutka i poma\u017eu da se razumiju neke od najintenzivnijih debata koje se danas vode u Albaniji.<\/p>\n<p>Da bi se razumjela ova napetost, posebno su ideje Pierrea Bourdieua, posebno one razvijene u njegovom djelu Oluminating State. Za njega najve\u0107e istorijsko dostignu\u0107e dr\u017eave nije u upotrebi sile, ve\u0107 u kontroli smisla. Dr\u017eava postaje istinski mo\u0107na kada uspije nametnuti okvire kroz koje dru\u0161tvo razumije i tuma\u010di stvarnost. On defini\u0161e \u0161ta se smatra javnim interesom, \u0161ta se naziva razvojem, \u0161ta se shvata kao napredak i koje vizije budu\u0107nosti dobijaju legitimitet.<\/p>\n<p>Iz ove perspektive, protesti u Albaniji oko teritorije, investicija i javnih prostora nisu samo sporovi oko konkretnih projekata. Oni predstavljaju dublji sukob oko autoriteta da oblikuje samu dru\u0161tvenu stvarnost. U njihovom sredi\u0161tu le\u017ei temeljno pitanje: ko ima legitimno pravo da odre\u0111uje javni interes i razvoj?<\/p>\n<p>Prema Bourdieuu, dr\u017eava ne vlada samo fizi\u010dkom silom, kako je tvrdio Max Weber. Ona tako\u0111er vlada kroz simboli\u010dku mo\u0107: sposobnost da se nametnu na\u010dini razmi\u0161ljanja koji su prihva\u0107eni kao prirodni i univerzalni. Upravo to daje dr\u017eavi veliki uticaj. On ne samo da primorava; on ube\u0111uje. On ne vlada sam; ono proizvodi zna\u010denje.<\/p>\n<p>Kroz ovo so\u010divo, debate o teritoriji nadilaze pitanja vlasni\u0161tva, ulaganja ili razvojnih planova. One se odnose na na\u010din na koji se sama teritorija shvata i defini\u0161e.<\/p>\n<p>Kada javne institucije govore o strate\u0161kim investicijama, ekonomskom rastu, modernizaciji, zapo\u0161ljavanju i razvoju turizma, one ne opisuju samo postoje\u0107u realnost. Oni grade odre\u0111enu percepciju stvarnosti. Po Bourdieuovom mi\u0161ljenju, dr\u017eava koristi svoju simboli\u010dku mo\u0107 definiranjem legitimnih kategorija tuma\u010denja.<\/p>\n<p>Termini kao \u0161to su &#8220;razvoj&#8221;, &#8220;javni interes&#8221;, &#8220;privatno vlasni\u0161tvo&#8221;, &#8220;modernizacija&#8221; ili &#8220;strate\u0161ka imovina&#8221; nikada nisu potpuno neutralni. To su politi\u010dke kategorije koje se pojavljuju kao tehni\u010dke kategorije. Njihova mo\u0107 le\u017ei u sposobnosti da sakriju svoju politi\u010dku prirodu i da se predstave kao objektivne interpretacije stvarnosti.<\/p>\n<p>Bourdieu tako\u0111er napominje da je jedna od glavnih funkcija dr\u017eave univerzalizacija partikularnih interesa. Dr\u017eava mo\u017ee odre\u0111eni politi\u010dki izbor predstaviti kao op\u0161ti interes. Ovo ne zna\u010di nu\u017eno nepo\u0161tenje; pokazuje kako funkcioni\u0161e dr\u017eavna vlast, proizvode\u0107i definicije koje tra\u017ee univerzalno va\u017eenje.<\/p>\n<p>S jedne strane, postoji zvani\u010dni narativ, koji predstavlja transformacije teritorije kao neophodne za razvoj i nacionalni interes. S druge strane, tu su gra\u0111ani, aktivisti i lokalne zajednice, koji dovode u pitanje ne samo konkretan projekat, ve\u0107 i na\u010din na koji je sam problem definiran.<\/p>\n<p>Na taj na\u010din protesti nisu samo reakcija na odluku. Oni predstavljaju poku\u0161aj osporavanja kontrole dr\u017eave nad proizvodnjom zna\u010denja. Sukob nije ograni\u010den na zemlji\u0161te; tako\u0111e uklju\u010duje kategorije kroz koje se govori o zemlji. Prije nego \u0161to se fizi\u010dki krajolik promijeni, simboli\u010dki krajolik se ve\u0107 promijenio.<\/p>\n<p>Pla\u017ea se vi\u0161e ne predstavlja kao javni prostor, ekosistem ili dio kolektivnog naslije\u0111a, ve\u0107 kao ekonomski potencijal. Prirodno podru\u010dje postaje \u201edobro\u201c. Politi\u010dki projekat se predstavlja kao tehni\u010dka potreba. Javna rasprava je svedena na pitanje stru\u010dnosti.<\/p>\n<p>Ovdje dolazi do izra\u017eaja Bourdieuov koncept simboli\u010dkog nasilja: ne direktno nametanje silom, ve\u0107 nametanje na\u010dina razmi\u0161ljanja koji postoje\u0107i odnosi mo\u0107i \u010dine normalnim, prirodnim i neupitnim.<\/p>\n<p>Stoga, kada gra\u0111ani protestuju, oni se ne protive samo administrativnoj odluci ili gra\u0111evinskom projektu, ve\u0107 se protive administrativnom projektu. Oni se protive odre\u0111enom na\u010dinu organizovanja stvarnosti. Oni osporavaju tvrdnju da postoji samo jedan legitiman na\u010din da se govori o budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Stoga, glavno pitanje koje postavljaju ovi protesti nije da li je projekat ekonomski odr\u017eiv. Pitanje je fundamentalnije: ko ima ovlasti da odre\u0111uje javni interes?<\/p>\n<p>Bourdieuova perspektiva nas poziva da preispitamo samu demokratiju. Demokratija nije samo takmi\u010denje izme\u0111u politi\u010dkih ideja. To je tako\u0111er takmi\u010denje izme\u0111u razli\u010ditih na\u010dina imenovanja i tuma\u010denja svijeta. Predstavlja borbu za pravo na odre\u0111ivanje zna\u010denja rije\u010di koje organiziraju kolektivni \u017eivot.<\/p>\n<p>Ono \u0161to danas vidimo je sukob izme\u0111u simboli\u010dke kontrole dr\u017eave i nastojanja gra\u0111ana da povrate pravo da sami definiraju stvarnost. To nije samo spor oko zemlji\u0161ta; to je rasprava o tome ko ima pravo ispri\u010dati pri\u010du o toj zemlji, definirati njenu funkciju i odlu\u010diti kakva se budu\u0107nost smatra po\u017eeljnom.<\/p>\n<p>Na kraju, Schmitt i Bourdieu ne nude kontradiktorna, ve\u0107 komplementarna obja\u0161njenja. Schmitt nam poma\u017ee da razumijemo sukob oko teritorije i poredak koji ga organizira. Bourdieu nam poma\u017ee da shvatimo bitku oko zna\u010denja koja legitimiraju taj poredak. U dana\u0161njim protestima ove dvije dimenzije su isprepletene. Gra\u0111ani se protive ne samo transformaciji teritorije, ve\u0107 i na\u010dinu na koji se ta transformacija naziva razvojem, javnim interesom ili nacionalnom nu\u017edom.<\/p>\n<p>Dakle, prava bitka nije vezana samo za ono \u0161to \u0107e se graditi. Vezano je za pitanje ko ima pravo da odlu\u010duje \u0161ta se smatra razvojem, ko defini\u0161e javni interes i koji glasovi imaju autoritet da oblikuju na\u0161u zajedni\u010dku budu\u0107nost.<\/p>\n<hr style=\"margin:30px 0\">\n<p style=\"font-size:13px;color:#666\">Izvor: <strong>prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Protesti koje danas vidimo u Albaniji uklju\u010duju ne\u0161to vi\u0161e od ljutnje trenutka. Oni odra\u017eavaju fundamentalno pitanje: kome pripada teritorija i ko odlu\u010duje o njenoj budu\u0107nosti? Ako ovaj politi\u010dki trenutak sagledamo kroz prizmu Carla Schmitta i njegove knjige Zemlja i more, ovi protesti nisu samo povezani s odre\u0111enim investicijskim projektom ili odmarali\u0161tem. Oni predstavljaju \u0161iri sukob [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":43504,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-43503","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gledista"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43503"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43503\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43505,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43503\/revisions\/43505"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/43504"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}