{"id":43536,"date":"2026-08-09T17:21:28","date_gmt":"2026-08-09T15:21:28","guid":{"rendered":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/dr-arben-ramkaj-majka-drzava\/"},"modified":"2026-08-09T17:21:29","modified_gmt":"2026-08-09T15:21:29","slug":"dr-arben-ramkaj-majka-drzava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/dr-arben-ramkaj-majka-drzava\/","title":{"rendered":"Dr. Arben Ramkaj: Majka dr\u017eava"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/538513284_4411960855698186_3122879221842026097_n-538x375-1.jpg\" style=\"width:100%;height:auto;margin-bottom:20px\"><\/p>\n<p>Nedavni protesti u Tirani nisu otvorili samo politi\u010dku debatu. U centar pa\u017enje izneli su pitanje koje su Albanci godinama izbegavali: \u0161ta je mati\u010dna dr\u017eava i dokle se\u017ee njena odgovornost?<\/p>\n<p>U\u010de\u0161\u0107e javnih li\u010dnosti sa Kosova i Severne Makedonije, uklju\u010duju\u0107i politi\u010dare iz koalicije VLEN, kao i odluka albanskih vlasti da neke od njih proglase personama non grata, u\u010dinili su ovu raspravu jo\u0161 aktuelnijom. U istom kontekstu je spomenuto i ime Hoxhe Bekira Halimija, \u0161to me je, da budem iskren, iznenadilo. Nije mi poznato da je on javno podsticao proteste u Albaniji. Me\u0111utim, ovo nije poenta ovog \u010dlanka. Jedna \u010dinjenica ostaje neosporna: Hoxha Bekir Halimi u\u017eiva \u0161iroko po\u0161tovanje u albanskoj muslimanskoj zajednici, kao \u0161to mnogi albanski politi\u010dari iz VLEN, L\u00e9vizja Vet\u00ebvendosje, BDI i drugih entiteta u\u017eivaju podr\u0161ku i po\u0161tovanje u Albaniji.<\/p>\n<p>Ono \u0161to me zanima u ovom \u010dlanku je dublje pitanje.<\/p>\n<p>Za Albance je region majka Albanaca u regionu. Predstavlja na\u0161u istoriju, jezik, kulturu i nacionalno pam\u0107enje. Ali mati\u010dna dr\u017eava nije isto \u0161to i vladavina prava. Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su suverene dr\u017eave, svaka sa svojim institucijama i ustavnim poretkom. Nacionalna asocijacija ne mo\u017ee zamijeniti zakon niti suverenitet svake dr\u017eave.<\/p>\n<p>Upravo tu nastaje nesporazum. Naciju se \u010desto mije\u0161a sa dr\u017eavom, kao da zakonske granice ne postoje. Ali oni postoje i va\u017ee za sve. Ukoliko se dr\u017eavljanin Kosova, Sjeverne Makedonije ili Crne Gore uklju\u010di u politi\u010dki \u017eivot Albanije, on \u0107e biti tretiran kao dr\u017eavljanin druge dr\u017eave. Ista logika bi se primenila u Pri\u0161tini, Skoplju ili Podgorici na albanskog dr\u017eavljanina.<\/p>\n<p>Ovo nije stvar patriotizma. Rije\u010d je o po\u0161tovanju pravila po kojima nacionalne dr\u017eave djeluju.<\/p>\n<p>Iskustvo Balkana pokazalo je da u vremenima krize politika \u010desto zamagljuje razum. Nerijetko na politi\u010dke odluke i stavove vi\u0161e uti\u010de trenutna napetost nego racionalno prosu\u0111ivanje. U takvim slu\u010dajevima \u017eelja da se pobijedi politi\u010dki protivnik prevladava nad javnim interesom. Na\u017ealost, Albanija nije bila izuzetak od ove realnosti u posljednjih 35 godina.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, to ne osloba\u0111a Albaniju odgovornosti koju nosi kao mati\u010dna dr\u017eava. Upravo iz tog razloga, pogre\u0161no je da se identifikuje sa strankom, vladom ili politi\u010dkim krilom u odnosu na Albance u regionu. To treba da bude zajedni\u010dka ku\u0107a svih Albanaca, gde god da \u017eive. Njen autoritet proizilazi iz nepristrasnosti, pravde i sposobnosti da za\u0161titi nacionalni interes u odnosu na politi\u010dke interese dana.<\/p>\n<p>\u010cak i Albanci van granica Albanije to moraju razumjeti. Oni ne bi trebali o\u010dekivati \u200b\u200bda mati\u010dna dr\u017eava podr\u017eava jedno politi\u010dko krilo protiv drugog. Ono \u0161to imaju pravo da o\u010dekuju je podr\u0161ka obrazovanju, kulturi, nacionalnom identitetu, diplomatiji, ekonomskom razvoju i izgradnji kapaciteta. Upravo na taj na\u010din se gradi povjerenje i ja\u010da nacionalna veza.<\/p>\n<p>\u010cak i kada do\u0111e do nesuglasica, dijalog bi trebao biti prvi put. Kaznene mere protiv Albanaca van granica mati\u010dne zemlje treba da ostanu izuzetak, a ne praksa, koje se primenjuju tek nakon \u0161to se iscrpe sve druge zakonske i institucionalne mogu\u0107nosti. Majka dr\u017eava ne ja\u010da svoj autoritet ka\u017enjavanjem Albanaca, ve\u0107 dobijanjem njihovog poverenja i po\u0161tovanja.<\/p>\n<p>Stoga ovu raspravu ne treba posmatrati samo kao politi\u010dki sukob. To je prilika da bolje razumijemo odnos izme\u0111u nacije, dr\u017eave i uloge koju mati\u010dna dr\u017eava treba da ima.<\/p>\n<p>Nacija nas ujedinjuje. Dr\u017eava postavlja pravila. Jedno ne mo\u017ee zameniti drugo.<\/p>\n<p>Na kraju krajeva, snaga mati\u010dne dr\u017eave se ne meri nejasnim odlukama, ve\u0107 pravdom koju garantuje, verom koju inspiri\u0161e i sposobno\u0161\u0107u da ujedini Albance bez razlike. Ako uspije da ispuni ovu misiju, sti\u010de moralni autoritet i mjesto u istoriji. Ovo je najvi\u0161a aspiracija koju svaki lider mo\u017ee imati: da bude zapam\u0107en ne kao vo\u0111a stranke ili vlade, ve\u0107 kao li\u010dnost koja je slu\u017eila naciji i ostavila za sobom naslije\u0111e jedinstva s pravom da se naziva ocem nacije.<\/p>\n<hr style=\"margin:30px 0\">\n<p style=\"font-size:13px;color:#666\">Izvor: <strong>prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nedavni protesti u Tirani nisu otvorili samo politi\u010dku debatu. U centar pa\u017enje izneli su pitanje koje su Albanci godinama izbegavali: \u0161ta je mati\u010dna dr\u017eava i dokle se\u017ee njena odgovornost? U\u010de\u0161\u0107e javnih li\u010dnosti sa Kosova i Severne Makedonije, uklju\u010duju\u0107i politi\u010dare iz koalicije VLEN, kao i odluka albanskih vlasti da neke od njih proglase personama non grata, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":43537,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-43536","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gledista"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43536","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43536"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43536\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43538,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43536\/revisions\/43538"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/43537"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43536"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43536"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}