{"id":43638,"date":"2026-08-09T18:38:43","date_gmt":"2026-08-09T16:38:43","guid":{"rendered":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/sta-ce-nam-kristofer-nolan-reci-svojom-odisejom\/"},"modified":"2026-08-09T18:38:44","modified_gmt":"2026-08-09T16:38:44","slug":"sta-ce-nam-kristofer-nolan-reci-svojom-odisejom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/sta-ce-nam-kristofer-nolan-reci-svojom-odisejom\/","title":{"rendered":"\u0160ta \u0107e nam Kristofer Nolan re\u0107i svojom &#8220;Odisejom&#8221;?"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/1784646532-GettyImages-2285246938-1.jpg\" style=\"width:100%;height:auto;margin-bottom:20px\"><\/p>\n<p>Christopher Nolan gradi &#8220;Odiseju&#8221; na nekoliko nivoa razumijevanja. Najo\u010diglednija ideja se odnosi na njegovu krivicu i moralnu odgovornost. Film sugerira da herojevo putovanje nije samo fizi\u010dki povratak na Itaku, ve\u0107 proces osvje\u0161tavanja.<\/p>\n<p>Osidea se mora suo\u010diti s posljedicama obmane trojanskog konja, \u010din koji on vidi kao kr\u0161enje nepisanog zakona koji je dr\u017eao drevni svijet na okupu.<\/p>\n<p>Grci su Trojanskog konja predstavljali kao dar i stvarnost. Za Nolana, to je povezano s naru\u0161avanjem povjerenja i sporazuma koji dr\u017ee dru\u0161tva na okupu.<\/p>\n<p>Uni\u0161tenje Troje postaje metafora za krizu modernog me\u0111unarodnog poretka, gdje kr\u0161enje zajedni\u010dkih pravila mo\u017ee dovesti do razornih posljedica. Ali film nudi drugo, skrivenije \u010ditanje.<\/p>\n<p>Od po\u010detka se pojavljuje re\u010denica: &#8220;U eri vidljive magije!&#8221;. Ovo je signal da ono \u0161to vidimo kao magiju mo\u017ee biti ne\u0161to drugo. Iako je film pun \u010dudovi\u0161ta i stalno spominju bogove, oni se zapravo nikada ne pojavljuju kao prava bi\u0107a.<\/p>\n<p>Athena, koju Osidea vidi i razgovara s njom tokom putovanja, mo\u017eda je kreacija njegovog vlastitog uma. Na kraju se razumije da je on svom unutra\u0161njem glasu mo\u017eda dao oblik trojanske djevojke, Kasandre.<\/p>\n<p>Ovo tuma\u010denje je povezano s teorijom &#8220;dvodomnog uma&#8221; psihologa Juliana Jaynesa, prema kojoj su drevni ljudi mogli do\u017eivjeti svoje misli kao vanjske glasove, pripisuju\u0107i ih bogovima.<\/p>\n<p>Ova se ideja koja se ponavlja: filmski okvir Noblulana bluza povezan je sa filmom Nobluan Christ. izme\u0111u stvarnosti i iluzije. U &#8220;Mementu&#8221; protagonista vara samog sebe; u &#8220;Po\u010detku&#8221; likovi se bore da razlikuju stvarnost od snova; u &#8220;The Prestige&#8221;, obmana je dio njihove profesije.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna va\u017ena ideja u Nolanovim filmovima je da najve\u0107a prijetnja ne dolazi od &#8220;drugih&#8221;, ve\u0107 od samih ljudi. U &#8220;Interstellaru&#8221; vanzemaljci se ispostavljaju kao ljudi budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>\u010cak ni u &#8220;Odiseji&#8221; nema vanjskog neprijatelja koji uni\u0161tava gr\u010dku civilizaciju: sami su Grci odgovorni za svoju sudbinu.<\/p>\n<p>IOdiesa se tako\u0111er uklapa u tipi\u010dnu figuru Nolanovog junaka: \u010dovjeka izuzetno inteligentnog, ali optere\u0107enog krivicom. Poput Batmana ili Roberta Openheimera, on je osoba koja mora \u017eivjeti s posljedicama svojih postupaka.<\/p>\n<p>Iz tog razloga, neki od njegovih postupaka u filmu su predstavljeni kao oblici samouni\u0161tenja. Kada rani Polifema i nakon \u0161to ga je napustio, on to ne \u010dini iz nu\u017ede, ve\u0107 iz ljutnje i ponosa. Ova akcija donosi Posejdonovu osvetu.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, kada dobrovoljno jede lotosov cvijet, prakti\u010dno privremeno odustaje od \u017eelje da se vrati ku\u0107i. Tek kada se suo\u010di s krivicom i prihvati odgovornost, mo\u017ee se oporaviti.<\/p>\n<p>Jedna od najve\u0107ih promjena u odnosu na Homerovu pjesmu je na\u010din na koji film tretira Trojanskog konja. U klasi\u010dnoj tradiciji on je pametan varalica koji donosi pobjedu Grcima; u Nolanu to postaje radnja zbog koje Ulysses mora po\u017ealiti.<\/p>\n<p>Ovo je povezano s drugom temom reditelja: pri\u010de koje ljudi pri\u010daju nisu uvijek istinite.<\/p>\n<p>U filmu su prikazi Odiseje \u010desto izmijenjeni, uljep\u0161ani ili la\u017eni. Ali Nolan ne sugerira da je to nu\u017eno negativna stvar.<\/p>\n<p>Naprotiv, film tvrdi da su pri\u010de uvijek interpretacije stvarnosti. Oni se vremenom mijenjaju i poprimaju nove oblike.<\/p>\n<p>Na kraju, Nolanova &#8220;Odiseja&#8221; je tako\u0111er refleksija o samom bioskopu: na\u010dinu na koji ljudi stvaraju mitove, prisje\u0107aju se pro\u0161losti i grade istoriju. Istina i fikcija nisu uvijek suprotnosti. \u010cesto ljudska istorija postoji upravo u prostoru izme\u0111u njih. tesheshi.com<\/p>\n<hr style=\"margin:30px 0\">\n<p style=\"font-size:13px;color:#666\">Izvor: <strong>prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Christopher Nolan gradi &#8220;Odiseju&#8221; na nekoliko nivoa razumijevanja. Najo\u010diglednija ideja se odnosi na njegovu krivicu i moralnu odgovornost. Film sugerira da herojevo putovanje nije samo fizi\u010dki povratak na Itaku, ve\u0107 proces osvje\u0161tavanja. Osidea se mora suo\u010diti s posljedicama obmane trojanskog konja, \u010din koji on vidi kao kr\u0161enje nepisanog zakona koji je dr\u017eao drevni svijet na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":43639,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-43638","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43638","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43638"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43638\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43640,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43638\/revisions\/43640"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/43639"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43638"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43638"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43638"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}