![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/AdobeStock_851995697.jpeg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Razlog se \u010dini toliko jednostavnim da se sada gotovo uzima zdravo za gotovo: drve\u0107e apsorbira CO\u2082 i druge \u0161tetne tvari, dok ispu\u0161ta kisik.<\/p>\n
Iz tog razloga, sadnja \u0161to ve\u0107eg broja drve\u0107a u gradovima smatra se prirodnim na\u010dinom pobolj\u0161anja kvaliteta zraka.<\/p>\n
Nova studija objavljena u \u010dasopisu Science Advances nije u suprotnosti s ovim principom, ali pokazuje da kada se planiraju drugi zeleni faktori. To je zato \u0161to drve\u0107e tako\u0111e proizvodi i ispu\u0161ta u atmosferu neke supstance koje, pod odre\u0111enim uslovima, mogu doprineti zaga\u0111enju vazduha.<\/p>\n
Studija koju su sproveli istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta Jinan u Kini, fokusirala se na takozvana hlapljiva organska jedinjenja biolo\u0161kog porekla, poznata kao BVOC. Nastaju biolo\u0161kim procesima, a drve\u0107e je jedan od njihovih glavnih izvora.<\/p>\n
Sli\u010dne tvari se osloba\u0111aju i ljudskim aktivnostima, kao \u0161to su kori\u0161tenje rastvara\u010da, boja i sredstava za \u010di\u0161\u0107enje, a u ovom slu\u010daju se nazivaju hlapljivim organskim spojevima antropogenog porijekla.<\/p>\n
Problem je u na\u010dinu na koji te tvari reagiraju u atmosferi. U prisustvu sun\u010deve svjetlosti i du\u0161ikovih oksida, mogu izazvati kemijske reakcije koje dovode do stvaranja ozona u blizini povr\u0161ine zemlje.<\/p>\n
Ozon u gornjim slojevima atmosfere je koristan jer nas \u0161titi od ultraljubi\u010dastog zra\u010denja. Ali kada se akumulira u blizini zemlje, opasan je zaga\u0111iva\u010d.<\/p>\n
Izlo\u017eenost visokim razinama ozona mo\u017ee uzrokovati respiratorne probleme, o\u0161tetiti kardiovaskularni sistem i imati druge zdravstvene posljedice.<\/p>\n
Upravo iz tog razloga su posljednjih decenija ljudski izvori jedinjenja koja doprinose stvaranju ozona sve vi\u0161e ograni\u010deni. sami sebe, ako se posade vrste koje osloba\u0111aju velike koli\u010dine ovih supstanci?<\/p>\n
Da bi to razumjeli, istra\u017eiva\u010di su analizirali hemijski sastav zraka u Pekingu u realnom vremenu, analiziraju\u0107i “disanje” grada u periodu od maja do jula 2021.<\/p>\n
Analiza podataka je trajala oko pet godina, a rezultati su pokazali da je izbor vrste drveta bio va\u017eniji od vrste drve\u0107a.<\/p>\n
samo oko 10 posto ukupnih hlapljivih organskih spojeva prisutnih u zraku, ali su bili mnogo reaktivniji od supstanci umjetnog porijekla.<\/p>\n
Me\u0111u njima je najproblemati\u010dniji bio izopren, jedinjenje koje igra posebno veliku ulogu u hemijskim reakcijama koje dovode do stvaranja ozona.<\/p>\n
Kada su istra\u017eiva\u010di koji su analizirali vegetaciju grada Beijja najvi\u0161e koristili, istra\u017eiva\u010di su otkrili da su neki istra\u017eiva\u010di analizirali drvo u Beijju. vrbe i topole, me\u0111u najve\u0107im su osloba\u0111a\u010dima izoprena.<\/p>\n
To zna\u010di da drvo mo\u017ee biti korisno u mnogim aspektima za okoli\u0161, ali u gradu s visokim nivoom zaga\u0111enja mo\u017ee nenamjerno doprinijeti stvaranju drugog zaga\u0111iva\u010da.<\/p>\n
Pore\u0111enje s evropskim gradovima u\u010dinilo je ovaj fenomen vidljivijim. U mnogim od njih naj\u010de\u0161\u0107e vrste drve\u0107a ne osloba\u0111aju izopren na isti na\u010din, a nivoi ozona prizemlja su ni\u017ei nego u Pekingu.<\/p>\n
Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010di ne ka\u017eu da treba prestati sa sadnjom drve\u0107a ili sje\u0107i postoje\u0107e drve\u0107e samo zato \u0161to pripadaju odre\u0111enoj vrsti.<\/p>\n
Naprotiv, zaklju\u010dak je prakti\u010dniji: nije dovoljno saditi drve\u0107e; morate odabrati pravo drve\u0107e za pravo mjesto.<\/p>\n
Ovo je posebno va\u017eno kada planirate nove parkove, zelene hodnike i javne prostore, ali i kada je potrebno zamijeniti staro ili o\u0161te\u0107eno drvo.<\/p>\n
U borbi protiv zaga\u0111enja zraka, gradsko zelenilo ostaje va\u017ean saveznik, ali nauka pokazuje da ni u ovom slu\u010daju koli\u010dina zelenog nije dovoljna: mi biramo ni vrstu zelenog. tesheshi.com<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Razlog se \u010dini toliko jednostavnim da se sada gotovo uzima zdravo za gotovo: drve\u0107e apsorbira CO\u2082 i druge \u0161tetne tvari, dok ispu\u0161ta kisik. Iz tog razloga, sadnja \u0161to ve\u0107eg broja drve\u0107a u gradovima smatra se prirodnim na\u010dinom pobolj\u0161anja kvaliteta zraka. Nova studija objavljena u \u010dasopisu Science Advances nije u suprotnosti s ovim principom, ali pokazuje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":45248,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-45247","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45247","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45247"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45247\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45249,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45247\/revisions\/45249"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/45248"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45247"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45247"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45247"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}