![](\"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-content\/uploads\/1630-9.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Ovaj poreme\u0107aj sr\u010danog ritma uzrokuje nepravilne i \u010desto brze otkucaje. Ako se ne kontrolira, ova aritmija pove\u0107ava rizik od krvnih ugru\u0161aka i mo\u017edanog udara.<\/p>\n
Studija objavljena u \u010dasopisu Journal of the American Heart Association sugerira da \u010dak i nizak nivo fizi\u010dke aktivnosti mo\u017ee biti od koristi za osobe s atrijalnom fibrilacijom.<\/p>\n
Vi\u0161e od 87.000 ljudi je bilo uklju\u010deno u studiju nego odrasli <\/p>\n
<8703Mo, odrasli<\/p>\n
do 99 je u\u010destvovalo u istra\u017eivanju. godine. Od njih, 6.539 je imalo atrijalnu fibrilaciju i primalo je standardni tretman za ovo stanje.<\/p>\n
U\u010desnici su pra\u0107eni u prosjeku 13,5 godina. Istra\u017eiva\u010di su analizirali podatke o mo\u017edanom udaru i mortalitetu, dok su sudionici izvijestili koliko \u010desto vje\u017ebaju, koliko dugo i kojim intenzitetom.<\/p>\n
Podijeljeni su u \u010detiri grupe: neaktivne, niske, umjerene i visoke aktivnosti.<\/p>\n
\u010cak i malo vje\u017ebanja mo\u017ee biti od koristi<\/p>\n
Umjereno aktivni ljudi vje\u017ebali su najmanje, dok je grupa vje\u017ebala 30 minuta malo \u2013 aktivna gotovo svaki dan. gotovo svaki dan, ali manje od 15 minuta.<\/p>\n
U usporedbi s osobama koje nisu bile fizi\u010dki aktivne, oni s umjerenom ili visokom aktivno\u0161\u0107u imali su oko 20 posto manji rizik od mo\u017edanog udara.<\/p>\n
\u010cak i niska aktivnost bila je povezana s oko 9 posto manjim rizikom.<\/p>\n
To ne zna\u010di da fizi\u010dka aktivnost garantuje da se mo\u017edani udar ne\u0107e dogoditi. Brojka od 20 posto pokazuje relativno smanjenje rizika u odnosu na neaktivne osobe, prenosi Telegrafi.<\/p>\n
Za\u0161to fizi\u010dka aktivnost mo\u017ee biti va\u017ena<\/p>\n
Kod atrijalne fibrilacije srce kuca nepravilno i krv se mo\u017ee zaglaviti u nekim dijelovima srca, stvaraju\u0107i uslove za stvaranje ugru\u0161aka. Ugru\u0161ak koji dospije u mozak mo\u017ee uzrokovati mo\u017edani udar.<\/p>\n
Studija je pokazala da osobe s atrijalnom fibrilacijom koje su bile fizi\u010dki aktivne ne samo da imaju manji rizik od mo\u017edanog udara, ve\u0107 su \u017eivjele u prosjeku 6 do 14 mjeseci du\u017ee od neaktivnih osoba sa istom aritmijom.<\/p>\n
Ovo je statisti\u010dki prosjek i ne zna\u010di da svaka aktivna osoba ne\u0107e \u017eivjeti ba\u0161 tako dugo.<\/p obavezno. Jedan od najzanimljivijih nalaza je da su se koristi uo\u010dene \u010dak i kod ljudi s relativno malom aktivno\u0161\u0107u.<\/p>\n
Ako osoba sa atrijalnom fibrilacijom nije bila fizi\u010dki aktivna, nije potrebno odmah po\u010deti tr\u010dati ili intenzivno vje\u017ebati.<\/p>\n
svakodnevno hodanje;
\n nekoliko kratkih \u0161etnji tokom dana;
\n lagane vje\u017ebe prema fizi\u010dkoj kondiciji;
\n postupno pove\u0107anje vremena aktivnosti.<\/p>\n
\u010cak i 10 do 15 minuta umjerene aktivnosti mo\u017ee biti bolje nego nikakvog pokreta.<\/p>\n
Fizi\u010dka aktivnost ne zamjenjuje terapiju<\/p>\n
Ovo je posebno va\u017eno: vje\u017ebanje se ne smije smatrati zamjenom za lije\u010denje atrijalne fibrilacije.<\/p>\n
Lijekovi za kontrolu frekvencije i ritma srca, kada je to potrebno, imaju druga\u010diju ulogu u smanjenju ritma ili sprje\u010davaju ritam srca ili imaju druga\u010diju ulogu. nego fizi\u010dka aktivnost.<\/p>\n
Osoba s atrijalnom fibrilacijom ne bi trebala samoinicijativno prekinuti ili promijeniti terapiju samo zato \u0161to je po\u010dela vje\u017ebati.<\/p>\n
Ako \u017eelite zapo\u010deti intenzivniju aktivnost, posebno nakon du\u017eeg perioda neaktivnosti, savjetuje se konsultacija s kardiologom.<\/p>\n
Glavna poruka je jednostavna: \u010dak i malo kretanja, ali svakako je bolje da se opi\u0161e bezbjedan tretman, a to mora biti bolje nego da se uradi ni\u0161ta. doktore.<\/p>\n
Izvor: prizrenpost<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ovaj poreme\u0107aj sr\u010danog ritma uzrokuje nepravilne i \u010desto brze otkucaje. Ako se ne kontrolira, ova aritmija pove\u0107ava rizik od krvnih ugru\u0161aka i mo\u017edanog udara. Studija objavljena u \u010dasopisu Journal of the American Heart Association sugerira da \u010dak i nizak nivo fizi\u010dke aktivnosti mo\u017ee biti od koristi za osobe s atrijalnom fibrilacijom. Vi\u0161e od 87.000 ljudi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":45402,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45401","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45401"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45401\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45403,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45401\/revisions\/45403"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/45402"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prizrenpost.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}