Nedjelja, 15 Marta 2026
Stručnjaci upozoravaju: neke svakodnevne navike koje mnogi ljudi smatraju bezopasnim mogu potaknuti stvaranje kamena u bubrezima
Bubrežni kamen (nefrolitijaza) su tvrde naslage minerala i soli koje se stvaraju u bubrezima. Doktori kažu da je ova bolest najvećim dijelom rezultat nezdravih životnih navika, posebno nedovoljnog unosa vode. Primećuje se da pacijenti sa kamenom u bubregu često zaborave da piju vodu tokom dana. Međutim, ne mogu se svi faktori rizika u potpunosti kontrolisati, jer je nefrolitijaza povezana i sa genetskom predispozicijom ili određenim zdravstvenim stanjima. Kada se govori o faktorima koji se mogu kontrolisati, stručnjaci ističu, prije svega, dovoljan unos vode, ali i svakodnevni stres, koji postepeno može utjecati na mnoge dijelove tijela, pa tako i na bubrege.
Kamen u bubrezima ili u urinarnom traktu rezultat je smanjenja volumena mokraće i nagomilavanja kamenca koji formiraju druge tvari koje stvaraju kalcij. Dehidracija, odnosno nedovoljan unos tečnosti, najčešći je faktor rizika za nastanak kamena u bubregu.
Dr. Sangeetha Murugapandian, specijalista za bubrežne bolesti, kaže da kamen u bubregu može biti mali kao “zrno pijeska”, u kom slučaju prolazi kroz urinarni sistem bez izazivanja problema. Međutim, kamenje je često dovoljno veliko da začepi urinarni trakt i izazove jake bolove u leđima ili na jednoj strani tijela, krv u mokraći, učestalo i miješano mokrenje.
Stručnjaci ističu da postoje četiri glavne vrste kamena u bubregu:
Kalcij-oksalatni kamenac – najčešći tip, nastaje kada se u tijelu bind.
• Kamenje mokraćne kiseline – nastaje kada se mokraćna kiselina nakuplja, često kao rezultat ishrane bogate purinima koji se nalaze u crvenom mesu, morskim plodovima i alkoholu.
• Struvitni kamenci – povezani sa infekcijama urinarnog trakta.
• Cistinski kamenci – nastaju usled retkog genetskog poremećaja, kada aminokiselina cistin prođe u mokraću.
– Neadekvatan unos vode može igrati veliku ulogu u stvaranju kamena u bubregu. Kada je tijelo dehidrirano, urin postaje koncentriraniji, a minerali i soli se lakše spajaju formirajući kristale, koji se vremenom mogu pretvoriti u kamence u bubregu. Urin se uglavnom sastoji od vode, pa se kada pijemo dovoljno tečnosti razblaži i supstance u njemu se teže kombinuju. Također, kada redovno mokrimo, metabolički otpad napušta bubrege bez nakupljanja, kaže dr. Murugapandian.
Kako smanjiti rizik od stvaranja kamena u bubregu?
Ljekari savjetuju da pijete dovoljno vode i konzumirate hranu bogatu vodom, poput krastavca i lubenice. Posebno je važno voditi računa o dovoljnom unosu tečnosti tokom fizičke aktivnosti i u vrućim danima.
Kako stres može uticati na stvaranje kamena u bubregu?
Stres ne samo da utiče na mentalno zdravlje, već može imati i fizičke posljedice na tijelo, uključujući i bubrege. Indirektno može povećati rizik jer utiče na svakodnevne navike – smanjuje unos vode, pogoršava ishranu i remeti san.
– Stres može povećati rizik od bubrežnih kamenaca na nekoliko načina. U stanju stresa, tijelo oslobađa hormon stresa, kortizol, koji može utjecati na ravnotežu tekućine u tijelu i cjelokupno zdravlje. Moguće je da se u uslovima stresa povećava i nivo kalcijuma u urinu, objašnjava dr. Murugapandian.
Nekontrolisani stres također može dovesti do nezdravih navika. Kada smo pod stresom, često pijemo manje vode, a više kafe, gaziranih pića ili alkohola, što može dovesti do dehidracije. Također možemo jesti više nezdrave hrane i manje spavati.
Preporučuje se da svaki dan odvojimo malo vremena za opuštanje kroz meditaciju, jogu, fizičku aktivnost, duboko disanje ili bilo koji hobi.
Kako možemo dodatno smanjiti rizik od stvaranja kamena u bubregu?
Pored unosa dovoljno vode i dobre navike liječnika, usvojite i ove
zdrava hrana sa manje soli, životinjskih proteina, šećera i oksalata koji se nalaze u spanaću, čokoladi i orašastim plodovima.
• Unošenje dovoljno kalcijuma (1000–1200 mg dnevno) iz mliječnih proizvoda, obogaćene hrane ili suplemenata.
• Održavanje zdrave tjelesne težine.
• Redovna fizička aktivnost, jer pomaže u prevenciji bubrežnih kamenaca kroz bolju hidrataciju, kontrolu težine i krvnog pritiska.
Preporučljivo je odmah potražiti medicinsku pomoć ako se jave jaki bolovi u donjem dijelu leđa, boku ili trbuhu. Alarmantni znaci su i krv u mokraći, otežano mokrenje, bol tokom mokrenja ili česta potreba za mokrenjem, kao i mučnina i povraćanje.
Važno je da se kamen u bubregu otkrije na vrijeme kako bi se izbjegle komplikacije kao što su blokada protoka mokraće (hidronefroza), ozbiljna urinarnog trakta kod kojih je bilo oštećeno tkivo
sve bolesti bubrega. kidney stones should to adhere to preventive measures, which are simpler than treatment, so that stones do not form again. Dovoljna količina tekućine, dobra kontrola stresa i zdrave životne navike mogu nas u velikoj mjeri zaštititi od ove bolesti i komplikacija – naglašava dr. Murugapandian.
Kolačiće koristimo za poboljšanje iskustva i za prikazivanje oglasa (Google AdSense).
Klikom na “Prihvati”, pristajete na korištenje kolačića u skladu sa
Politika privatnosti
i
Politika kolačića.
Nepotrebne kolačiće možete odbiti klikom na “Odbij”.
Izvor: prizrenpost
