Vojni punktovi, putarine i diplomatski sporazumi

Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih energetskih koridora u svijetu, postepeno dolazi pod sve čvršću iransku kontrolu jer su rat i tenzije u regiji stvorili najgoru globalnu energetsku krizu u posljednjih nekoliko godina.

Prema Reutersovoj istrazi, Teheran je izgradio složen sistem ovlaštenja, vojnih provjera i diplomatskih sporazuma za prolazak bilo kojeg broda koji vidi Hormuz. Najjasniji je slučaj tankera “Agios Fanourios I”, broda dugog 330 metara natovarenog sa 2 miliona barela iračke nafte za Vijetnam.

Brod je od kraja aprila bio nasukan na obalama Dubaija, a tek 10. maja mu je dozvoljeno da uđe u pomorski koridor pregovaran od strane Dubaija, nakon direktne kontrole Bah Teherana, nakon direktne kontrole koridora Bah Teheran. pod nadzorom iračkog premijera Muhameda Šije. al-Sudani.

Prelaz, koji inače traje oko pet sati, pretvorio se u dvodnevnu operaciju. Prilikom plovidbe u blizini ostrva Hormuz, brza vozila Iranske revolucionarne garde zaustavila su tanker na pregled, nakon sumnje na šverc. Nakon nekoliko sati inspekcije, brod je odobren za nastavak.

Prema izvorima koje je citirao Reuters, Iran već kontrolira de facto ulazak i izlazak brodova u moreuzu putem višeslojnog sistema. Prvo se provjeravaju političke i ekonomske veze broda.

Prioritet imaju brodovi povezani s Kinom i Rusijom, zatim brodovi iz zemalja koje imaju dobre odnose s Teheranom kao što su Indija, Pakistan i Vijetnam. Tek tada dolaze pojedinačni državni sporazumi.

Početkom maja, prema podacima američke vojske, oko 1.500 brodova sa skoro 22.500 mornara ostalo je nasukano u Perzijskom zaljevu zbog opasnosti u Hormuzu. Analiza američke kompanije “SynMax Intelligence” pokazala je da je od 18. aprila do 6. maja samo 60 brodova uspjelo da pređe tjesnac, dok je prije sukoba bilo u prosjeku 120 do 140 brodova dnevno, od čega polovina tankera.

Reutersova novinarska istraga otkriva da je za mnoge brodove potreban dokument za podnošenje decffres. vlasnici, posada, porijeklo tereta, zastava broda i konačno odredište.

Revolucionarna garda i iranske vlasti analiziraju ima li veze sa SAD ili Izraelom. Proces može potrajati do nedelju dana i često je praćen fizičkim pregledima brodova.

Dva evropska brodarska izvora su izjavila da neke kompanije plaćaju i do 150.000 dolara kako bi osigurale nesmetan prolaz kroz Hormuz. Iranski zvaničnici su to opisali kao “naknadu za sigurnost i navigaciju”, iako međunarodno pravo ne dozvoljava plaćanja za prelazak međunarodnih tjesnaca.

Indija, koja uvozi oko 90 posto svojih potreba za naftom i 50 posto svojih potreba za plinom, uspostavila je direktan kanal koordinacije s Teheranom. Prema indijskim zvaničnicima, kapetanima su date precizne koordinate plovidbe i naređeno im je da isključe svoje transpondere za pozicioniranje tokom prolaska.

Do 14. maja, 13 brodova pod indijskom zastavom prošlo je Hormuz, dok je još 13 ostalo nasukano. Brodovi koji prolaze kroz iranski koridor moraju pratiti kontrolne punktove u blizini ostrva Abu Musa, Greater Tunb i Larak, gdje se nalaze iranske oružane patrole.

Sigurnosni analitičari procjenjuju da Teheran koristi kombinaciju vojne sile, diplomatije i energetske kontrole kako bi proširio utjecaj u regiji i globalnim energetskim tržištima. kvadrat

Izvor: prizrenpost