Četvrtak, 23 Aprila 2026
Cijena mlaznog goriva (kerozina) porasla je 122 posto od početka rata s Iranom, prema podacima konsultantske kuće Energex sa sjedištem u Londonu. Prvo, na azijskim aerodromima prijavljeni su problemi u snabdijevanju, a prije 14 dana došlo je do kašnjenja u isporuci goriva na aerodromima u Italiji.
Njemačka aviokompanija Lufthansa zatvorila je posao Cityline-a i povukla iz upotrebe starije avione koji gutaju gorivo. Kao razlog se navodi skup kerozin, ali i reakcija na štrajkove osoblja. Njemački mediji izvještavaju o predstojećem povećanju cijena avio-prevoza i problemima koji mogu uslijediti, posebno za duge letove ljeti, piše DW.
Do sada je polovina evropskih potreba za kerozinom dolazila sa Bliskog istoka. „Evropa je region sa najvećom zavisnošću od uvoza sa Bliskog istoka“, piše Međunarodna agencija za energiju (IEA). Od početka rata s Iranom stiglo je manje od polovine te količine – što znači da se četvrtina evropskih potreba za kerozinom više ne podmiruje na uobičajen način. Saudijska Arabija preusmjerava sirovu naftu u luku Yanbu na Crvenom moru, ali to je neizvjesan posao jer bi Iran mogao napasti Yanbu.
Međutim, nije ometan samo protok sirove nafte i kerozina. Postoje i problemi u preradi, skladištenju i distribuciji mlaznog goriva za civilne letove. „Evropske vlasti daju sve više prioriteta snabdevanju vojske gorivom, što dodatno komplikuje situaciju“, piše Energex.
Srednjoevropski sistem cevovoda (CEPS) igra ključnu ulogu u distribuciji kerozina. Povezuje morske luke sa aerodromima i vojnim garnizonima. CEPS je vojna struktura NATO-a. Aerodromi u Frankfurtu, Amsterdamu, Cirihu, Briselu i Luksemburgu su povezani na sistem.
U trenutnom ratu s Iranom, američko ratno zrakoplovstvo mora razmišljati i o tome gdje nabaviti gorivo. “Upotreba CEPS-a će se povećati za snabdevanje američkih aerodroma u Nemačkoj”, upozorava Energex, podsećajući da je CEPS bio privremeno zatvoren za civilnu upotrebu tokom rata na Kosovu 1993. godine.
Aerodrom u Frankfurtu ne zavisi u potpunosti od CEPS-a. Postoji i civilni naftovod do luke Roterdam, koji puni rezervoare, odakle odvojeni naftovod vodi do obližnjeg aerodroma. No, bilo da se radi o civilnom ili vojnom naftovodu, glavnoj europskoj luci Rotterdam trenutno nedostaje goriva.
U principu, postoje alternative bliskoistočnim dobavljačima, ali prebacivanje na njih nije uvijek lako. Rafinerije u Aziji koriste rusku naftu, ali su trenutno pod bojkotom zbog rata u Ukrajini. Drugi naplaćuju premiju za situaciju na tržištu. To je dovelo do pravog procvata naftnih kompanija u Nigeriji i SAD-u. Ali to su mali kapaciteti i ti resursi ne mogu nadoknaditi prekid isporuke nafte sa Bliskog istoka.
Njemačka ministrica ekonomije Katherina Reiche i drugi evropski političari pokušavaju smiriti situaciju. Evropa, kažu, nije zavisna od uvoza gotovog kerozina jer ima rafinerije koje mogu proizvoditi mlazno gorivo iz sirove nafte. Ali nakon pada potražnje tokom pandemije koronavirusa i napora da se koristi više zelene energije, kapacitet rafinerije je smanjen. Energex je objavio da Evropa sada proizvodi četvrtinu manje kerozina nego prije pandemije.
Osim toga, postoji manjak sirove nafte. Uostalom, nisu sve rafinerije tehnički sposobne za složenu proizvodnju kerozina. Oni koji mogu već rade punim kapacitetom i ostvaruju ogroman profit.
Ne postoji alternativa dizel mlaznom gorivu. Pokušaji vještačke proizvodnje kerozina uz pomoć zelene energije do sada su funkcionisali samo u malim pilot elektranama koje proizvode nekoliko hiljada tona godišnje. Ali zbog velike potrošnje električne energije, tona takvog goriva je i dalje oko 1.000 dolara skuplja od fosilnog kerozina.
Prema Energexu, ukupne rezerve u Njemačkoj dovoljne su za šest sedmica potreba za kerozinom. Dobavljač goriva aerodroma Frankfurt kaže da može uskladištiti maksimalno 186 miliona litara. Dnevna potrošnja aerodroma je 15 miliona litara. IEA očekuje blagi porast globalne potražnje, dok Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) predviđa znatno veći porast potražnje za mlaznim gorivom.
Rat u Ukrajini, a sada i rat s Iranom, već su poskupili zračni promet. Avioni su primorani da prave diverzije. Zbog dužeg trajanja leta i nezgodnih dolazaka, posade i avioni više ne mogu biti raspoređeni tako efikasno kao prije. Ovi faktori, koji već povećavaju troškove, sada se pogoršavaju povećanjem cijena goriva. Ranije su oni činili 20 do 30 posto operativnih troškova aviokompanija. S obzirom da je cijena porasla na više od 1.800 dolara po toni – više nego dvostruko – stare kalkulacije više ne vrijede.
Aviokompanije sada traže od političara da olakšaju teret visokih cijena kerozina. Njemačko udruženje industrije vazdušnog saobraćaja (BDL) predlaže privremenu suspenziju sistema EU za trgovinu emisijama za vazdušni saobraćaj i aerodromske takse. “Sukob na Bliskom istoku ima najveći utjecaj na međunarodni, evropski i nacionalni zračni promet od pandemije koronavirusa”, upozorila je udruga.
Lufthansa i Eurowings već su otkazali nekoliko ruta. Ako Hormuški moreuz ostane zatvoren, redovi letova mogu biti dodatno poremećeni, a karte mogu poskupjeti. Evropska komisija želi u srijedu predstaviti plan za rješavanje krize nafte i kerozina. /DW/
Koristimo kolačiće za poboljšanje iskustva i za prikaz oglasa (Google AdSense).
Klikom na “Prihvati”, pristajete na korištenje kolačića u skladu sa
Politika privatnosti
i
Politika kolačića.
Nepotrebne kolačiće možete odbiti klikom na “Odbij”.
Izvor: prizrenpost
