Središnja komanda američke vojske traži od Pentagona sredstva za pokrivanje najmanje 100 dana rata na Bliskom istoku, što je mnogo duži period nego što se ranije javno raspravljalo.

Zahtjev je uputio Centcom, komanda sa sjedištem na Floridi koja pokriva cijelu regiju Bliskog istoka. The generals running the Epic Fury operation require more soldiers, more vehicles and additional equipment. To znači da Ministarstvo obrane SAD-a mora dodati desetine milijardi dolara više od 11,3 milijarde koliko je potrošeno samo u prvih šest dana operacije.

Čini se da ovaj razvoj događaja daje jasniju ideju među različitim izjavama predsjednika Donalda Trumpa. Prema riječima američkih vojnih čelnika, nakon što je jak otpor ajatolahovog režima bio testiran, sukob bi se mogao nastaviti još najmanje tri mjeseca. Ovo je mnogo više od prognoze od četiri do šest sedmica koju je predsjednik javno spomenuo.

Ovo objašnjava i odluku američkog ministra odbrane Petea Hegsetha da prihvati prvi važan zahtjev Centcoma za pojačanjem.

Flotila od tri broda, predvođena amfibijskom japanskom jurišnom bazom Tripoli, napustit će iransku amfibijsku bazu Tripoli. Na brodu je oko 5.000 vojnika, uključujući 2.500 marinaca koji su do sada bili stacionirani na Okinawi. Snage će također pratiti eskadrila od nekoliko desetina borbenih aviona F-35, među najnaprednijim koje koristi američka avijacija.

Prisustvo marinskih trupa navelo je neke američke analitičare da pretpostave moguću operaciju na ostrvu Kharg, koje je ranije pogođeno američkim bombardiranjem. Nije isključeno da će američka administracija razmišljati i o trajnoj kontroli ovog malog ostrva u Perzijskom zaljevu, oko 22 kvadratna kilometra na ulazu u Hormuški tjesnac.

Kharg je ključna tačka za Iran, jer se tu nalaze važne naftne infrastrukture i odatle prolazi oko 80-90 posto nafte koju zemlja izvozi. Takva operacija bi imala velike geopolitičke posljedice, jer veliki dio ove nafte kupuje Kina.

U pozadini, zemlje Zaljeva pokušavaju izbjeći eskalaciju sukoba. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt, Bahrein i Oman sastali su se nekoliko puta u Vijeću za suradnju u Zaljevu i dogovorili zajedničku liniju: da brane svoju teritoriju od iranskih projektila i bespilotnih letjelica, ali bez planiranja kontranapada na Teheran.

Sunitske monarhije strahuju da bi direktna konfrontacija sa Sjedinjenim Državama, a samim Bliskim istokom i Azijom imala ozbiljne posljedice za Evropu i samu Aziju. Međutim, oni vrše pritisak na Washington da što prije povrati sigurnost plovidbe tankera u Hormuskom moreuzu.

Prema zaljevskom diplomati, pitanje nije samo u nafti. Glavno pitanje je hoće li Teheranu biti dozvoljeno da koristi pomorski saobraćaj kao sredstvo pritiska na ostatak svijeta.

U međuvremenu, postoje pokušaji i diplomatskim kanalima. Čini se da je Turska aktivnija u tom pogledu, a diplomate predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana već su održale sastanke s predstavnicima Teherana kako bi testirali mogućnost dijaloga s novim iranskim vodstvom Mojtabom Khameneijem. /CorrieredellaSera/Tema

Koristimo kolačiće za poboljšanje iskustva i za prikaz oglasa (Google AdSense).
Klikom na “Prihvati”, pristajete na korištenje kolačića u skladu sa
Politika privatnosti
i
Politika kolačića.
Nepotrebne kolačiće možete odbiti klikom na “Odbij”.

Izvor: prizrenpost