Ko je bio zloglasni nacista iz zemlje koja je ostala izvan rata dok je Evropa gorjela

Švicarske vlasti najavile su da će nakon decenija tajnosti otvoriti davno zatvorene dosijee vezane za nacističkog ratnog zločinca Josefa Mengelea, poznatog kao “Anđeo smrti” iz logora Auschwitz. Iako je odluka potvrđena, još nije precizirano kada će dokumenti biti dostupni javnosti.

Mengele, SS doktor, bio je odgovoran za odabir zatvorenika u Auschwitzu koji su slani u gasne komore tokom Drugog svjetskog rata. Procjenjuje se da je kroz logor prošlo oko 1,1 milion ljudi, od čega oko milion Jevreja.

Poslije rata pobjegao je iz Evrope i živio u Južnoj Americi decenijama, koristeći lažni identitet. Međutim, istoričari su godinama tvrdili da je on možda bio u Švicarskoj uprkos međunarodnoj potjernici, navodi BBC.

Interesovanje za Mengeleovo moguće prisustvo u Švicarskoj dodatno je poraslo nakon što je otkriveno da je skijao u švicarskim Alpima sa svojim sinom 1956. godine. Naknadno istraživanje u Zurichu, a naknadno istraživanje u Zurichu pokazuje da je čak1956. stalnog boravka.

Švajcarska istoričarka Regula Bochsler tvrdi da postoje indicije da je Mengele planirao povratak u Evropu i da su austrijske obaveštajne službe 1961. godine upozorile Švajcarsku da se nalazi na njenoj teritoriji pod lažnim imenom.

Prema dostupnim dokumentima, policija je čak stavila pod evidenciju o kretanju njegove supruge i stan u Cirihu gde je nepoznato kretanje njegove supruge. čovječe.

Međutim, švicarske vlasti su ranije odbile zahtjeve istoričara da pristupe arhivi, uz objašnjenje da su dokumenti zaštićeni do 2071. radi nacionalne sigurnosti i zaštite porodica.

Ova odluka je izazvala kritike istoričara koji vjeruju da pretjerana tajnost samo podstiče teorije zavjere.

Pitanje historijske istine i javne sigurnosti. Švicarska federalna obavještajna služba sada je promijenila svoj stav i najavila da će omogućiti pristup fajlovima, ali “pod određenim uslovima koji još nisu definisani”.

Stručnjaci, međutim, sumnjaju da će dokumenti dati konačne odgovore. Neki vjeruju da dosjei mogu otkriti više o aktivnostima stranih obavještajnih službi nego o samom Mengeleu.

Historičari podsjećaju da je švicarsko pitanje u Drugom svjetskom ratu već bilo osjetljivo, posebno u pogledu odbijanja jevrejskih izbjeglica na granicama i odnosa s nacističkim finansijama.

Josef Mengele nikada nije uhapšen. Umro je u Brazilu 1979. s lažnim identitetom, a njegov identitet je potvrđen tek 1992. DNK analizom.

Međutim, pitanje da li je mogao ostati u Švicarskoj nakon rata ostaje bez konačnog odgovora. Istoričari kažu da se puna istina možda nikada neće saznati, ali bi otvaranje dosijea moglo barem dati jasniju sliku jedne od najkontroverznijih epizoda u poslijeratnoj Evropi. /kvadrat

Izvor: prizrenpost