Srijeda, 24 Decembra 2025
Nakon razgovora sa osobama osumnjičenim da su počinile krivično djelo ratni zločin, Specijalno tužilaštvo sa sjedištem u Hagu, ukoliko potvrdi sumnje kao osnovane, može podnijeti optužnicu protiv osumnjičenih, kaže Ismet Salihu, profesor međunarodnog krivičnog prava, u intervjuu za Radio FreeFlow za njega, za Radio FreeFlow.
A. Specijalizovanim većima, poznatim kao Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu, posebno u poslednja dva meseca, uskoro će početi suđenje osumnjičenim licima. Izražava mišljenje da neće biti političkog uplitanja u ovaj sud i da niko nevin neće biti kažnjen od strane ovog suda.
Radio Slobodna Evropa: Profesor Salihu, Kancelarija specijalizovanog tužioca sa sedištem u Hagu, pozvala je više od 40 ljudi da ih intervjuišu, bilo kao svedoke ili osumnjičene za navodne ratne zločine od januara do decembra190 na Kosovu. procedure nakon intervjua?
Dok se svedoci pozivaju po standardima, prema pravilima koja su definisana i ugrađena u krivične zakone država posebno, kao što je Zakon o krivičnom postupku Kosova. Ovdje, sa jednim izuzetkom, jer će jedan broj svjedoka imati status zaštićenog svjedoka za kojeg kažu da je anoniman i on će svjedočiti, ali njegov glas, lice neće biti identifikovani zbog opasnosti da bi mogao biti izložen od strane osumnjičenih ili drugih osoba. pretkazneni, prethodni i postupak može trajati zavisno od situacije, zavisno od konkretnog slučaja može trajati nedelju, dve nedelje, jedan ili dva meseca – nema određenog roka. A kada se podignu optužnice, onda su rokovi propisani zakonom.
Radio Slobodna Evropa: Šta mislite kada možemo očekivati prve optužnice Specijalnog tužioca, a potom i prva suđenja Specijalizovanih vijeća?
Ismet Salihu: Prema dosadašnjem toku rada Specijalnog suda, a posebno posljednjoj situaciji, sumnjam da će uskoro početi postupak, sumnjam da će ova posljednja dva mjeseca početi postupak, sumnjam da će ova posljednja dva mjeseca početi postupak? jer Specijalni sud radi u tom pravcu skoro deset godina, mislim u istragama. Vi znate da je sada tek treći glavni tužilac koji je preuzeo ovu funkciju i prema nekim mojim najnovijim saznanjima, Specijalni sud, pored ovog glavnog tužioca, glavnog tužioca, postoji značajan broj tužilaca koji su vodili istrage i značajan broj svih ovih tužilaca su upravo američki građani.
Koja je razlika u postupku u Evropi.
Primjenjuje se Specijalizirano vijeće, ako postoji poređenje sa Haškim tribunalom?
Ismet Salihu: Uglavnom je procedura ista. Pravna osnova, zakonodavstvo ovog suda i samih sudija i tužilaca je toliko dobro izgrađeno da im je zagarantovana adekvatna autonomija, da neće biti epizodnog političkog uplitanja itd., da niko nevin neće biti kažnjen na ovom sudu, po svim ovim parametrima i standardima koji su ugrađeni u zakonodavstvo i sastav sudskog veća i tužilaštva. Neko može biti pušten na slobodu u nedostatku činjenica, dokaza, ali po mom uvjerenju niko neće biti osuđen nevin.
Inače, procedura je ista, sa bitnim izuzetkom u odnosu na proceduru i nadležnost Haškog tribunala, koji je, kao što znate, prestao sa radom nakon 20 godina rada. Ova razlika se sastoji u tome što je izričito predviđeno, u Zakonu o nadležnosti ovog suda, tamo u relevantnim odredbama izričito stoji da je u slučajevima kada je neko lice krivično gonjeno, suđenje vođeno i suđenje je završeno, bilo od strane lokalnog nacionalnog suda Kosova, bilo od strane međunarodnog suda, kao što je Haški tribunal za koji sud više nije okončan postupak (procedura ovog suda više nije završena) nadležnost za suđenje u tom slučaju. Dakle, ovdje će se poštovati princip “Non bis in idem”, ili vam se neće suditi i kažnjavati za isto djelo po drugi put.
Radio Slobodna Evropa: Mogu li se osobe protiv kojih je podignuta optužnica zaštititi na slobodi?
Ismet Salihu: Rad ovog suda odvijat će se prema ovom Zakonu o glavnom sudu koji reguliše nekoliko pitanja o osnivanju ovog suda. Međutim, i ovaj sud će raditi po zakonima koji su bili na snazi u vrijeme počinjenja krivičnog djela. Drugim rečima, ovaj sud će voditi postupak i po Zakoniku o krivičnom postupku Kosova, po Krivičnom zakonu Kosova, po ranijem zakonu bivše Jugoslavije, odnosno Krivičnom zakonu Jugoslavije, Krivičnom zakonu Kosova itd.
Dakle, u pogledu pitanja koje ste postavili – da li se može sumnjati da li se može sumnjati da li je u pitanju sloboda, zavisi da li se može sumnjati da li je sloboda bilo koja sloboda. uvjerenje, procjena. ovog haškog suda, sada kada ga zovem Specijalni sud. Mislim da se to može desiti, ali ne vjerujem da će to biti dozvoljeno zbog postojanja rizika da bi to moglo uticati na svjedoke ili ih ugroziti, jer jedan broj svjedoka koji će svjedočiti na ovom sudu su zaštićeni svjedoci. Ali, oni se mogu otkriti i ugroziti.
Ismet Salihu: Samo sa jednim izuzetkom može se desiti da osoba kojoj je prethodno suđeno i da je suđenje završeno od strane lokalnih sudova Kosova ili Haškog tribunala. Moguće je da se postupak za isto krivično djelo može ponovo voditi, ako se u međuvremenu otkriju novi podaci koji mogu dati dokaz da je određeno lice kriva. Drugo, nakon završenog postupka protiv određenog lica, bilo oslobađajuće ili osuđujuće, ako se u međuvremenu otkrije da je ta osoba počinila i neko drugo krivično djelo za koje sud nije znao ili nije mogao znati da je počinjeno – a koje je u međuvremenu otkriveno – tada se isto lice može pozvati i ponovo pokrenuti krivični postupak i to <Rad. U kontekstu, kako vidite poziv koji je upućen premijeru u ostavci Ramušu Haradinaju? Dobio je poziv od Specijalnog tužilaštva za razgovor, kao osumnjičeni. Haradinaj je već bio na dva suđenja u Haškom tribunalu. Ismet Salihu: Sa žaljenjem smo primili vest da je Haradinaj pozvan kao osumnjičeni u Specijalni sud. Ali, po svoj prilici, u međuvremenu su otkriveni neki podaci ili neki zločini za koje se tvrdi da je kriv Ramush Haradinaj. Podsjećamo, na prošlom suđenju Ramush Haradinaj je pušten na slobodu zbog nedostatka činjenica, podataka i dokaza. Inače, ne pušta se na slobodu kao nevin, već zbog nedostatka dokaza.
U krivičnom pravu, u krivičnom postupku je princip da za nedostatak dokaza niko ne može biti kažnjen, proglašen krivim. Naime, u slučajevima kada postoji sumnja da li je kriv ili nije kriv, da li je počinio ili nije počinio krivično djelo, načelo je u krivičnom pravosuđu, ne samo kod nas, već i drugih zemalja, kako je dato u međunarodnom, ali i domaćem pravu, da se u tim slučajevima odlučuje u korist optuženog. Dakle, takve su situacije i gospodin Haradinaj je, po svoj prilici, pozvan za navodne zločine počinjene tokom rata ili eventualno nakon rata.
Ovaj sud je nadležan za period za koji će djelovati, od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine, odnosno mjeseci nakon rata i 1818. godine. Znamo, nažalost, da je nakon rata izvršen niz ubistava, što nije malo. Bilo je veoma jezivih ubistava aktivista, uglavnom Demokratskog saveza Kosova. Ova lica koja su pozvana (od strane Specijalnog tužioca) i koja su trenutno na nivoima vlasti, imaju određeni državni i politički status, koja su bila pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova, a posebno ona koja su imala viši nivo u Oslobodilačkoj vojsci Kosova, po svoj prilici, ova lica će biti optužena od strane ovog suda, po liniji komandne odgovornosti. Komandant odgovara da bude proglašen krivim i kažnjen u tri situacije.
Prvo, ako je naredio osobi ili grupi lica da počine ratni zločin. Druga situacija je u slučaju da je komandant znao da se neki vojnici ili grupe vojnika spremaju da počine ratne zločine, a nije ih ometao ili spriječio. U međuvremenu, treća situacija je ona koja stvara krivičnu odgovornost komandanta, odnosno komandanta, ako nije znao da se zločin priprema i počinje, ali je u međuvremenu saznao i bio obaviješten da se radi o zločinu ili zločinima, te nije poduzeo nikakve mjere da kazni počinioce ratnog zločina ili ih preda pravosudnim organima, da za zločin odgovara lokalni vojni sud (redovni vojni sud) sudovi./REL
Izvor: prizrenpost
