Hipoteza američke Nacionalne okeanske administracije (NOAA) o dolasku Super El Ninja izaziva globalne strahove, ne samo kao prirodni fenomen, već i zato što pogađa planetu već pregrijanu ljudskom aktivnošću.

Kada se ova dva faktora spoje, rezultat je poražavajući. Prema najnovijem izvještaju The Lanceta, 2024. godina je obilježila tragični rekord od 62.000 smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati ekstremnim vrućinama u Evropi.

Gotovo cijeli kontinent zabilježio je porast smrtnosti od visokih temperatura u posljednjoj deceniji. Ako su 1990-ih upozorenja o ekstremnoj vrućini bila rijetka, danas su se povećala za više od tri puta.

Prešli smo s prosječnog jednog upozorenja godišnje na više od četiri upozorenja posljednjih godina. “Efekti klimatskih promjena eskaliraju brže od naše sposobnosti da odgovorimo”, upozorava Joacim Rocklöv, kodirektor izvještaja.

Raste temperature također donose povećane rizike za sigurnost hrane i izloženost zaraznim bolestima. I na našim prostorima promjene su vidljive. Prosječna temperatura je porasla za otprilike 1,5 stepeni, dodirujući kritični prag koji zahtijeva hitnu intervenciju.

Najugroženiji plaćaju najveću cijenu: bebe, stariji i oni koji rade na otvorenom. Osim vrućine, mijenja se i geografija bolesti; rizik od izbijanja denga groznice u Evropi gotovo se učetvorostručio.

Dok bakterije kao što je Vibrio pronalaze idealne uslove u toplijim obalnim vodama Italije i Francuske. Izvještaj ukazuje na strukturalni uzrok: ovisnost Evrope o fosilnim gorivima.

U 2023., javne energetske subvencije dostigle su rekordne vrijednosti, pokazujući koliko su naša ekonomija i zdravlje još uvijek krhki suočeni s nestabilnošću energije. Međutim, postoje znaci napretka.

Obnovljiva energija sada čini više od jedan posto evropske energije, a smrtni slučajevi od zagađenja zraka u ovom sektoru su pali za 84 posto od 2000. Klimatska kriza se više ne mjeri u stepenima Celzijusa, već u ljudskim životima.

Ona se manifestuje u produžavanju sezone polena, a hrana u gradovima postaje nezarazna. Rješenje stoga zahtijeva duboku reorganizaciju urbanog života, rast zelenih površina i brzi prijelaz na čistu energiju.

Poruka izvještaja je jasna: ako se ovom scenariju doda Super El Niño, Evropa će se naći pod neviđenim zdravstvenim i socijalnim pritiskom. Izazov više nije samo okoliš; to je bitka za ljudski opstanak. /tesheshi.com/ 

Koristimo kolačiće za poboljšanje iskustva i za prikaz oglasa (Google AdSense).
Klikom na “Prihvati”, pristajete na korištenje kolačića u skladu sa
Politika privatnosti
i
Politika kolačića.
Nepotrebne kolačiće možete odbiti klikom na “Odbij”.

Izvor: prizrenpost