Ponedjeljak, 22 Juna 2026
Okruženje u kojem boravite tokom dana može poslati signale stresa mozgu, čak i prije nego što to shvatite
Često mislimo da su naše emocije uglavnom vođene mislima. Kada se osećamo anksiozno, umorno ili napeto, skloni smo da to povežemo sa onim što mislimo. No, prema stručnjacima, naša osjetila – ono što vidimo, čujemo, mirišemo i osjećamo – mogu imati mnogo veći utjecaj na naše emocionalno stanje nego što mislimo.
Mozak ne čeka uvijek da svjesno analiziramo situaciju. Njegov centar za uzbunu, amigdala, obrađuje signale koji dolaze iz osjetila prije nego što racionalni dio mozga u potpunosti shvati šta se događa.
Psiholog Ken Martz objašnjava da mozak ne čeka da naše misli sustignu situaciju prije nego što reagira na ono što osjetila pokupe iz okoline. Prema njegovim riječima, u trenutku kada svjesno shvatimo da “nešto nije u redu”, nervni sistem je možda već započeo odgovor na stres.
To znači da osvjetljenje, buka, temperatura, mirisi, ekrani, vizuelni nered i ritam okoline mogu stalno utjecati na nivo stresa.
Svako čulo ima svoj put do mozga, ali neka djeluju brže od drugih. Miris, na primjer, ima direktnu vezu s limbičkim sistemom, dijelom mozga koji je usko povezan s emocijama i pamćenjem.
Zbog toga određeni miris može trenutno promijeniti vaše raspoloženje. Poznati parfem, miris kafe, kiše, svijeće ili mjesto iz djetinjstva mogu izazvati jaka osjećanja u roku od nekoliko sekundi.
Drugim riječima, ne “smišljamo” uvijek svoj put do anksioznosti; mi to često “osjetimo” našim osjetilima.
Kada shvatite da nervni sistem neprestano skenira okolinu u potrazi za potencijalnim signalima opasnosti, čak i svakodnevni život počinje izgledati drugačije. Otvorene kancelarije, zvuk telefonskih obaveštenja, ekrani sa svih strana, veštačko osvetljenje, urbana buka i društvene mreže su stimulansi sa kojima se naš nervni sistem ne nosi uvek lako.
Problem je što se hronično senzorno preopterećenje ne manifestuje uvek kao vidljiv stres. Ponekad se manifestira kao iznenadna iritacija, umor bez razloga, razdraženost zbog malih stvari ili osjećaj da “nešto nije u redu”.
Možete burno reagirati na mali komentar i odmah se zapitati zašto ste se toliko uznemirili. Ali često vas taj trenutak ne uznemirava; to je senzorno opterećenje akumulirano tokom dana, a da toga nismo ni svjesni.
Dobra vijest je da se isti sistem koji je preopterećen može i smiriti. A to ne zahtijeva nužno duge odmore ili drastične promjene načina života.
Prvi korak je smanjenje podražaja koji mogu preplaviti osjetila. Za neke to može značiti da jedu bez telefona. Za nekog drugog, sjedenje u tihoj prostoriji deset minuta, isključivanje nepotrebnih obavještenja, šetnja parkom ili puštanje tihe muzike u pozadini.
Cilj je jednostavan: dati jasan signal nervnom sistemu da nema opasnosti i da se nivo alarma može smanjiti.
Kratka izloženost prirodi je jedan od najboljih načina za to. Čak i kratak boravak u prirodnom okruženju može pomoći u smanjenju napetosti, smirivanju otkucaja srca i vraćanju tijela u opuštenije stanje.
Sporo hodanje, šum kiše, svježeg zraka, zelenila ili samo stajanje pored prozora s pogledom na prirodu mogu imati pozitivan učinak na nervni sistem.
Drugi umirujući stimulansi, kao što su i duboki zvučni pritisak na prirodu, pomažu u kretanju tijela. soft. Teži pokrivač, tiha šetnja, sporo disanje ili šum vode mogu stvoriti osjećaj sigurnosti i stabilnosti.
Kada se osjećate preopterećeno i trebate brzo da se smirite, jednostavna tehnika je metoda 5-4-3-2-1. Ona koristi svoja čula da vrati svoju pažnju na sadašnji trenutak.
• primijetite 5 stvari koje možete vidjeti.
• dodirnuti ili osjetiti 4 stvari oko sebe
• slušajte 3 zvuka
• razlikovati 2 arome
• fokusirajte se na 1 okus u ustima
Ova vježba traje oko 90 sekundi i može pomoći mozgu da se riješi ponavljajućih misli, brige i anksioznosti oko budućnosti. Skreće pažnju na senzorni unos sadašnjeg trenutka.
Sljedeći put kada se budete osjećali loše, a da ne znate tačno zašto, nemojte samo tražiti odgovor u svojim mislima. Osvrnite se oko sebe, osluškujte zvukove, primijetite mirise, svjetlost, temperaturu i svoje tijelo.
Ponekad nas ne zamara misao, već okruženje koje nas tiho obuzima tokom dana.
Ako se osjećaj tjeskobe, preplavljenosti ili napetosti često ponavlja i utiče na svakodnevni život, važno je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje
.
Izvor: prizrenpost
