Nedjelja, 17 Maja 2026
Nije bitno da li gornji ili donji napon “skače”. Rizik zavisi od vrednosti, simptoma, ponavljanja merenja i opšteg zdravstvenog stanja
Krvni pritisak je jedan od najvažnijih pokazatelja zdravlja srca i krvnih sudova. Međutim, mnogi ljudi to i dalje pogrešno tumače: neki se plaše kada se gornji i donji krvni tlak “približe”, neki su zabrinuti samo za gornju vrijednost, dok drugi podcjenjuju nizak krvni tlak.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, hipertenzijom se smatra kada je krvni tlak 140/90 mmHg ili više. Česta je, često asimptomatska i može biti ozbiljna ako se ne liječi. Jedini način da znate je da redovno mjerite svoj krvni pritisak.
Gornji, sistolni krvni pritisak pokazuje pritisak u krvnim sudovima kada srce pumpa krv. Donji pritisak, dijastolički, pokazuje pritisak kada srce miruje između dva otkucaja. Obje vrijednosti su važne i nijednu ne treba posmatrati izolovano od druge.
Zašto se ne bismo bojali samo “blizine” brojeva?
Jedan od najraširenijih nesporazuma je strah da je vrlo opasno kada se dvije vrijednosti “približe”. Zaista, važnije je koliko su visoke stvarne vrijednosti. Nije isto imati 170/110 mmHg i 130/90 mmHg, čak i ako razlika između dva broja izgleda slično.
Krvni pritisak nije fiksna vrijednost. Može varirati tokom dana zbog stresa, umora, fizičke aktivnosti, anksioznosti, nesanice, kofeina, pušenja, određenih lijekova i povezanih bolesti. Iz tog razloga, doktor se ne oslanja samo na jedno mjerenje, već procjenjuje starost, simptome, anamnezu, terapiju i opći kardiovaskularni rizik.
Vrlo visoke vrijednosti kao što su 170/115, 170/120 ili više su zabrinjavajuće, posebno ako se ponavljaju. Veoma visok dijastolički pritisak ukazuje da krvni sudovi ostaju pod velikim opterećenjem čak i kada se srce opusti. To može povećati rizik od oštećenja srca, mozga, bubrega i krvnih žila.
Američka udruga za srce navodi da se vrijednosti iznad 180/120 mmHg smatraju hipertenzivnom krizom. Ako ih prati bol u grudima, otežano disanje, slabost, utrnulost, nejasan govor, bol u leđima ili promjena vida, hitno treba potražiti pomoć.
Zašto se hipertenzija naziva “tihi ubica”?
Hipertenzija rijetko dolazi sama. Često se povezuje s aritmijama, koronarnom bolešću srca, zatajenjem srca, dijabetesom, gojaznošću, poremećajima lipida u krvi i problemima s bubrezima. Upravo iz tog razloga, visoki krvni tlak ne treba tretirati kao izolirani broj, već kao dio ukupnog rizika za srce i krvne žile.
Za dugoročno zdravlje, visoki krvni tlak je obično problematičniji, jer može polako oštetiti vitalne organe bez davanja jasnih simptoma. Upravo iz tog razloga je poznat kao “tihi ubica”.
Kada niski napon nije bezopasan?
Čak ni nizak napon ne treba potcijeniti. Kod nekih ljudi niže vrijednosti mogu biti normalne, posebno ako nema simptoma. Klinika u Klivlendu definiše nizak krvni pritisak obično kao vrednost ispod 90/60 mmHg, ali napominje da klinički značaj u velikoj meri zavisi od simptoma i uzroka.
Nizak krvni pritisak postaje zabrinjavajući kada je praćen vrtoglavicom, vrtoglavicom, zamagljenim vidom, nesvesticom, konfuzijom, slabošću, neregularnim srcem. Američko udruženje za srce upozorava da vrlo nizak krvni tlak može biti opasan kada uzrokuje simptome, jer može ukazivati na to da tijelo ne dobiva dovoljno krvi.
Koji su najčešći uzroci niskog krvnog tlaka?
Uzroci mogu biti različiti: dehidracija, gubitak krvi, ozbiljne infekcije, bolesti srca, hormonski poremećaji, anemija i upotreba određenih lijekova. Klinika Mayo ističe da nizak krvni tlak često nije problem ako ne uzrokuje simptome, ali u nekim slučajevima može biti opasan po život, ovisno o uzroku.
Uobičajeni oblik je ortostatska hipotenzija, kada krvni tlak pada nakon ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja. To može uzrokovati vrtoglavicu, zamagljen vid ili nesvjesticu. Kod starijih osoba glavni rizik su padovi i ozljede, ali česte epizode mogu signalizirati i ozbiljnije zdravstvene probleme.
Šta je problematičnije: visok ili nizak krvni tlak?
Generalno, visoki krvni tlak je problematičniji za dugoročno zdravlje jer može polako oštetiti srce, mozak, bubrege i krvne žile, a da pritom ne uzrokuje >
simptome niskog krvnog tlaka.
moment. kada se to desi. Ako ga prati nesvjestica, zbunjenost, bol u grudima, otežano disanje, hladna koža, teška slabost ili znaci šoka, potrebna je hitna medicinska pomoć.
Za kućna mjerenja, jedna vrijednost od 140/90 mmHg ili više nije uvijek dovoljna za konačnu dijagnozu, ali je signal da se obratite liječniku. Evropske smjernice mjerenje kod kuće ocjenjuju korisnim, jer pomaže u izbjegavanju efekta “bijelog mantila”, kada se napetost povećava samo u kancelariji.
Najbolje je mjeriti napetost u mirovanju, nakon nekoliko minuta odmora, s odgovarajućom manžetnom i na istoj ruci. Vrijednosti treba snimati nekoliko dana i prezentirati ih liječniku, posebno ako se ponavljaju visoka ili vrlo niska mjerenja.
Zaključak: ne gledajte samo brojke, već i simptome
Nemojte paničariti samo zato što su gornji i donji napon “bliži”, ali nemojte podcjenjivati visoke vrijednosti. Visoki krvni pritisak je obično najveći dugoročni rizik, dok nizak krvni pritisak postaje opasan kada se pojavi iznenada, praćen je simptomima ili je povezan sa ozbiljnim zdravstvenim stanjem.
Redovito merite krvni pritisak, beležite vrednosti i konsultujte se sa lekarom, jer se i hipertenzija i hipotenzija, kada se procene na vreme, mogu mnogo bolje lečiti.
Izvor: prizrenpost
