Očekuje se da će odluka Haga da osudi Hashima Thaçija i još trojicu bivših lidera OVK imati posledice izvan pravne sudbine optuženih. Bivši lideri OVK i dalje se smatraju centralnim ličnostima u borbi za oslobođenje Kosova i, prema pisanju "Vašington posta", mogu uticati na unutrašnju debatu o tome kako zemlja pamti rat 1998-1999, dok odnosi sa Srbijom ostaju napeti. Specijalizovana veća Kosova u Hagu osudila su Thaçija na 25 godina zatvora, nakon što su ga proglasili krivim za ubistvo, mučenje, okrutno postupanje i proizvoljno pritvaranje. Bivši predsjednik, star 58 godina, podnio je ostavku na svoju funkciju prije skoro šest godina kako bi se suočio s optužbama i negirao ih je. Prema pisanju "Vašington posta", politička težina odluke povezana je i sa statusom koji Thaçi i njegovi saoptuženi imaju u Kosovo. Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi su takođe bivši lideri OVK i, kao i Thaçi, negirali su optužbe. Tokom vikenda hiljade građana okupilo se u Prištini u znak podrške, dok su u gradu postavljeni portreti četvorice bivših lidera, a džinovski ekran je odbrojavao sate do izricanja presude. Američki list napominje da je tužilaštvo za svakog od njih tražilo do 45 godina zatvora. optuženi, tvrdeći da su tokom rata ciljali na političke protivnike i civile koji se smatraju kolaboracionistima ili izdajnicima. Optuženi su negirali ove tvrdnje. Još jedan element koji može produžiti pravnu bitku je činjenica da se ovom odlukom ne završavaju pitanja vezana za Thaçija. Prema pisanju "Vašington posta", bivšem predsedniku se takođe sudi još jedno suđenje za optužbe vezane za zastrašivanje svedoka, za koji se očekuje da će početi kasnije ovog mjeseca. Odluka dobija posebnu težinu zbog uloge koju je Thaçi odigrao u istoriji Kosova. Vratio se iz Švajcarske da bi se uključio u rat za nezavisnost, postao je jedna od glavnih političkih ličnosti OVK i učestvovao u mirovnim pregovorima 1999. Nakon rata prešao je u institucionalnu politiku, postavši premijer, a potom i predsednik Kosova. "Vašington post" ovu priču stavlja u pozadinu sukoba u kojem je poginulo oko 13.000, većinom kosovskih Albanaca, dok je oko milion Albanaca proterano iz svojih domova. NATO bombardovanjem koje je trajalo 78 dana okončane su borbe, dok je Kosovo 2008. proglasilo nezavisnost, koju Srbija još uvek ne priznaje. U ovoj situaciji, odluka Haga može postati nova tačka sukoba oko tumačenja rata i njegovog političkog naslijeđa. Reakcije u Prištini pokazuju da se slučaj ne posmatra samo kao suđenje protiv četiri osobe, dok će način na koji će se pravna i politička bitka odvijati nakon presude biti deo buduće debate na Kosovu. karirano

Izvor: prizrenpost