Ponedjeljak, 1 Juna 2026
Neuspjeh u Iranu, red na drugi front
Kada autokrata izgubi rat izvan svoje sfere interesa, dobar način da se skrene pažnja javnosti je pokretanje drugog u području koje smatra svojim “dvorištem”.
Istorija je puna primjera: kada je Sadam Husein shvatio da je Iran nepobjediv, okrenuo se Kuvajtu, za koji je vjerovao da je istorijska iračka provincija. Kada je Slobodan Milošević shvatio da svoje ciljeve neće ostvariti u Hrvatskoj, okrenuo se Bosni i Hercegovini. Kasnije, Kosovo.
Iako primjeri govore o kinetičkom ratu, pametniji autokrata neće žuriti na oružje.
Donald Trump ne pobjeđuje u agresiji koju su on i izraelski premijer pokrenuli na Iran. Venecuelanski scenario koji je tamo nameravao da replicira, brza vojna akcija koja svrgne lidera tako da režim prihvata američke namere – propao je spektakularno sa štetom na globalnom nivou. Ako Venecuela nije mogla da se ponovi u Iranu, moći će to da uradi u svom „dvorištu“, na Karibima; na Kubi, nada se Washington.
Prvi korak je učinjen, u srijedu je podignuta tužba protiv Raúla Castra, brata Fidela Castra, vođe revolucije. Raul (94) više nije službeno na vlasti, ali i dalje ima utjecaj na donošenje odluka. Optužen je da je 1996. godine oborio dva civilna aviona u vlasništvu privatne organizacije sa sjedištem na Floridi, kada su ubijene četiri osobe, tri američka državljana. Obuka protiv kubanskih čelnika dolazi nakon što su SAD u ponedjeljak uvele sankcije 11 zvaničnika, uključujući ministra komunikacija i nekoliko vojnih zapovjednika, kao i najvišu obavještajnu agenciju.
Slučaj bivšeg venecuelanskog čelnika Nicolása Madura direktno je pomenuo vršilac dužnosti američkog državnog tužioca Todd Blanche, koji je rekao da će se pojaviti u američkom “ili na drugi način” Cavolu. Akcija koja predstavlja snažan pritisak na Kubu, koja je u teškom položaju jer nema nafte. Čak ni hranu. Venecuela je bila pouzdan dobavljač sve dok Maduro nije pao u januaru. Nova, zvanično privremena vođa, Delcy Eloína Rodríguez Gómez, odmah je zaustavila isporuke. Rusija je u martu uspjela dovesti na ostrvo tanker za naftu, ali to je bilo premalo. Prekidi struje traju oko 20 sati dnevno.
“Amerika neće tolerirati odmetnutu državu koja je dom stranih vojnih, obavještajnih i terorističkih operacija neprijateljske prirode samo 90 milja od američke domovine,” rekao je Trump u srijedu, 27. maja.
Riječi koje odgovaraju prezimenu autora Donroe of the Doctrine (Monroe doctrine). “Amerika za Amerikance”, i Trampovo ime Donald), koji ima za cilj postizanje američke dominacije na zapadnoj hemisferi. Kuba ima važno mjesto u ovom planu jer SAD na nju gledaju od 1961. kao što je Kina gledala na Tajvan, odmetnuto ostrvo. Peking želi da Tajvan postane dio Kine, a SAD želi da Havana prestane da se ponaša antiamerički.
Američka obavještajna zajednica je nedavno objavila da Rusija i Kina imaju visokotehnološke obavještajne objekte na Kubi za prikupljanje “obavještajnih signala”, SIGINT – metoda prikupljanja obavještajnih podataka presretanja elektronskih signala i komunikacija. Situaciju je dodatno zahuktala i ekskluzivna informacija portala Axios da je Kuba nabavljala bespilotne letjelice od 2023. godine, u skladu sa svojim ograničenim mogućnostima. Njeni vojnici su učestvovali na ruskoj strani u agresiji na Ukrajinu i prenijeli iskustvo modernog ratovanja, a pratili su i odbranu Irana od američko-izraelskih napada, kao i ofanzivne operacije s bespilotnim letjelicama.
Iranski vojni instruktori su, kako se navodi, proteklih dana boravili u Havani i podučavali Kubance kako da sumiraju odbranu. 14. maja, John Ratcliffe, direktor CIA-e, stigao je u Havanu da upozori rukovodstvo zemlje da provede ekonomske i političke reforme. I nema veze s napadima na američku bazu u Guantanamo Bayu, na Kubi ili možda na Floridi, dronovima. Sastao se i s Raulovim nećakom, koji je prisustvovao svim razgovorima s američkim predstavnicima, pa se spekuliše da bi Raúl Guillermo Rodríguez Castro mogao postati “naš čovjek u Havani” za Washington.
Politika SAD prema ostrvu trenutno je kopija modela “dobar policajac, loš policajac”. Dok Trump samouvjereno kaže da neće biti eskalacije jer se “zemlja raspada”, a državni sekretar Marko Rubio, u poruci naciji objavljenoj na španskom u srijedu (njegovi roditelji su pobjegli s Kube), kaže da SAD šalju 100 miliona dolara pomoći koja će se distribuirati putem kanala Katoličke crkve, američka vojska izvijestila je da je američka zračna grupa Niss Aircraft stigla u bojnu grupu. na Karibima.
Rubio narodu: Lideri su krivi!
Rubio je ostao pri čvrstoj retorici da SAD nudi pomoć “ne samo u ublažavanju trenutne krize, već iu izgradnji bolje budućnosti.” “Nemate struju, gorivo ili hranu jer su oni koji kontrolišu vašu zemlju ukrali milijarde dolara, o čemu nisu razmišljali za narod”, rekao je. U velikoj mjeri istina, ali američki ekonomski embargo također igra važnu ulogu u ekonomskim poteškoćama Kube, nakon raspada Sovjetskog Saveza i više mu nije mogao pomoći.
Iako je Nimitz blizu, čini se da se Trump, pa čak i Rubio, koji je pad kubanskog režima učinio možda središnjim ciljem svog mandata, ipak ne bi više voljeli da se angažiraju na opasnoj kopnenoj opciji. Možda su shvatili da Kuba nije Venecuela. Šanse za napad su male, ali se o njima razgovara.
Nakon poraza u Iranu, transformacija Kube iz otvorenog protivnika u susjednog susjeda bila bi velika pobjeda za Trumpa jer nijedan predsjednik to nije postigao.
Kuba je oštro osudila američke sankcije i tužbe, kao što se i očekivalo, ali reakcija Kine je relativno visoka. Reuters izvještava: “Kina je u četvrtak rekla da se snažno protivi “zloupotrebi pravosudnih mjera” SAD-a i vrši pritisak na Kubu. “Sjedinjene Države bi trebale prestati koristiti sankcije i pravosudni aparat kao alate za suzbijanje Kube i suzdržati se od prijetnje silom u bilo kojem trenutku”, rekao je glasnogovornik Guo Jiakun na redovnoj konferenciji za novinare, ne želi izgubiti novinare na redovnoj konferenciji za novinare. svoje uporište u regionu iz kojeg je pratila aktivnosti SAD-a, ali bilo kakva vojna pomoć Kubi ne dolazi u obzir jer je ona predaleko i pokušaj pomoći bi rizikovao mogući sukob sa SAD-om, u slučaju vojne akcije ili pada režima, zahtevaće da njeno osoblje i objekti budu zaštićeni od napada i nereda, kao što nije bila pogođena ambasada u Beogradu.
Izvor: prizrenpost
Etiketa: Aktualnost
