Posebna mi je čast stajati pred vama danas na Forumu 25 u Dohi kako bismo se pozabavili jednim od najvažnijih pitanja modernog svijeta: neophodnošću prepoznavanja islamofobije kao globalne prijetnje i potrebom da se ona rješava u zajedničkom međunarodnom okviru, slično konsolidiranim naporima koje je međunarodna zajednica poduzela godinama u borbi protiv antisemitizma. Ovo pitanje više nije teorijska debata; to je opipljiva stvarnost koja utiče na živote miliona ljudi i arhitekturu međunarodnog mira.

Međunarodni podaci jasno pokazuju da je islamofobija postala rastući fenomen, koji duboko utječe na društvene odnose i globalnu stabilnost. Milioni muslimana svakodnevno se suočavaju s različitim oblicima poticanja na mržnju i diskriminaciju, dok izvještaji posljednjih godina pokazuju značajan porast zločina iz mržnje u Evropi i Sjevernoj Americi. Muslimanke, posebno one koje nose hidžab, često su među najmetom. Također, neprijateljski sadržaji u digitalnim prostorima se alarmantno povećali, podstičući opasan narativ koji obezvređuje i demonizira muslimane. Ove činjenice pokazuju da se suočavamo s izazovom koji ne poznaje granice i koji zahtijeva zajednički globalni odgovor.

Dio ove pogoršane klime podstaknut je i retorikom nekih ekstremističkih političara u različitim zemljama. U nastojanju da steknu političku osnovu ili ojačaju svoju domaću podršku, koriste strah, predrasude i vjerske stereotipe kao sredstva komunikacije. Iako često ne predstavljaju većinu, njihovi polarizirajući glasovi stvaraju iskrivljene percepcije vjerskih zajednica i opterećuju društvenu klimu. Ove izjave ne ostaju samo unutar političkog diskursa; utiču na javno ponašanje, promovišu nepoverenje i stvaraju teren za prezir i isključujući jezik.

U ovoj komplikovanoj stvarnosti potrebno je razmisliti o kontekstu zemlje u koju dolazim iz Slovenije. Čak iu Albaniji, s vremena na vrijeme, neki poznati glasovi – pisci, intelektualci i medijske ličnosti – izražavaju se na načine koji utiču na vjersku osjetljivost ljudi. Ponekad to dolazi iz nepažnje, ponekad iz nerazumijevanja, ali ponekad i iz dobro osmišljenih slučajeva, artikuliranih sa sviješću da njihova riječ ima težinu i širok uticaj. Ležeran komentar, neprikladna šala ili namjerno sročen stav mogu stvoriti povrijeđenost, potcjenjivanje i razdvajanje. Ne vjerujem da ti glasovi uvijek dolaze iz zlobe; često su nedostatak brige. Ali upravo iz tog razloga važno je da onaj ko ima javni uticaj pokaže razboritost i odgovornost, ne da ograničava razmišljanje, već da održava društveni sklad i međusobno poštovanje. Ovi glasovi su uticali na negativan i mržnju prema vernicima u mojoj zemlji.

Želim da naglasim da je sloboda izražavanja fundamentalna vrednost, ali ne može postati oruđe za ponižavanje drugih ili podsticanje mržnje. Civilizirana društva razlikuju legitimnu kritiku i govor koji se pretvara u instrument za podjele.

Skrećem vam pažnju kako je svijet uspio izgraditi jasan međunarodni model u borbi protiv antisemitizma, a ovaj model bi trebao poslužiti i kao primjer u suočavanju s islamofobijom. Rezolucija Ujedinjenih nacija iz 2005. godine, A/RES/60/7, jasno je osudila antisemitizam, uspostavila međunarodne obaveze za zaštitu jevrejskih zajednica i proglasila 27. januar Međunarodnim danom sjećanja na holokaust. U međuvremenu, rezolucijom A/RES/76/254 iz 2022. po prvi put je priznata islamofobija kao globalni fenomen i 15. mart proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv islamofobije. Stavljanje ova dva dokumenta u isti okvir jasno pokazuje potrebu za ravnopravnim, koherentnim i principijelnim pristupom svim oblicima vjerske mržnje.

Ako namjeravamo izgraditi globalni mehanizam koji štiti vjernike i vjerske zajednice, onda je potrebno stvoriti zajedničku međunarodnu platformu koja prati zločine iz mržnje, jasno definiše, jača diskriminacijske programske okvire i jača programe obrazovanja, jača programe obrazovanja, jača obrazovne okvire, jača obrazovne i vjerske zajednice. stereotipi. Ova inicijativa nije diplomatski luksuz; to je hitan zahtjev našeg vremena.

Poštovane dame i gospodo, poruka koja nas danas ujedinjuje je jasna: antisemitizam je neprihvatljiv, islamofobija je neprihvatljiva, omalovažavanje religija je neprihvatljivo, a podsticanje mržnje prema vjernicima je jednako neprihvatljivo. Ljudsko dostojanstvo je zajedničko, nedjeljivo i o njemu se nikada ne treba raspravljati.

Poštovani predstavnici međunarodnih institucija i učesnici ovog stola,

S velikim poštovanjem želim da podvučem da izazovi o kojima govorimo pripadaju svima. One utiču na živote, sigurnost i dostojanstvo ljudi u svakoj zajednici, stoga zahtijevaju zajednički, odmjeren i održiv odgovor. Ne dolazim ovdje s pretenzijama, ali svako od nas nosi dragocjeno iskustvo i zajedničku odgovornost. Nastavimo dijalog, gradimo povjerenje i jačamo saradnju u duhu razumijevanja i humanosti. Nadam se da je naša današnja diskusija mali, ali značajan korak ka pravednijem i mirnijem svijetu za sve.

Neka je Božji mir i milost na vama.

Izvor: prizrenpost